Autor: CroExpress/Damir Lacković

Kad politika radi ‘poreznu reformu’ onda se tresu brda, a rodi se miš.
Ne vjerujem da će se cijene išta promijeniti. A istovremenosu tereti na bruto plaću enormno veliki i na njima se ništa ne ‘reformira’.
Mirovinski sustav je također strašno dubiozan s tendencijom da rupa postane jos veća i da tamo neke godine kad bi moja generacija trebala ići u mirovinu jednostavno dođe do propasti tog sustava. Ako se već trebalo ‘pretakati šuplje u prazno’, onda je trebalo zadržati PDV na sadđsnjoj razini, smanjiti doprinos na MIO, i tu rupu pokrpati tim viškom od PDVa, a povećati uplate u drugi mirovinski stup sa recimo 5 na 7 ili još bolje 8 i više posto.

Ta nužna preraspodjela se mora dogoditi što prije i da se dogodila u doba ‘dvostrukog farbanja tunela’, danas bi drugi mirovinski stup donosio relevantnu mirovinu. A kamo sreće da je politika maknula ‘šape’ sa tog drugog mirovinskog stupa.
Ovo s porezima na dohodak za mlade je najšuplja moguća porezna mjera i služi tek u populističke – predizborne svrhe.

Porez na udio sećera u sokovima je zanimljiv eksperiment. Nisam siguran kako će se on manifestirati bilo kroz proizvodnju sokova, bilo kroz supstituciju neadekvatno štetnim sladilima i aditivima… Hoće li se prihvatljiva glukoza ili manje prihvatljiva ali zdrava saharoza zamijeniti nečim umjetnim samo zbog cijene?

Ta mjera mi se čini samo kao dobar izgovor za još jedno povećanje poreza za koje su eto našli razloga u nezdravom sečeru… no, po toj logici bi trebali biti oporezovani i slatkši, pa i grickalice poput čipsa jer su s diabetološkog stanovišta daleko štetnije od soka od jabuke.
Na kraju, sve vlade do sad su nešto reformirale, a u biti se ništa na bolje nije pokrenulo. Česte porezne reforme su pogubne za investicijski rejting države. Pa čak i kad se samo reformama zovu, a to zapravo nisu.

Investitori su vrlo osjetljiva bića koja se najviše na svijetu boje da tamo neki ‘vladari’ neće nekim ‘fiskalnim reformama’ poremetiti njihovu računicu. Zbog toga najviše ulažu tamo gdje su fiskalni sustavi stabilni desetljećima unatrag. Tada znaju da njihova investicijska računica ovisi samo o njima. A mi zovemo i mamimo na sve moguće načine te investitore da dođu, zaboravljajući da im ne pružamo stabilno investicijsko okruženje u kojem se fiskus ni za sto godina neće bitno promijeniti.
Pa ako radimo neku poreznu reformu, onda bi ona trebala biti donesena konsenzusom svih političkih opcija kao jamstvo da se ni nakon eventualnih promjena političkih opcija ništa u porezima neće dogoditi. Tome nikako ne služi izjava neke pripadnice oporbe koja bi ograničavala broj turističkih jedinica koje netko može iznajmiti.

Nije tu stvar u tim apartmanima. Stvar je u radikalnom biću koje može konstruirati takve ideje primjerene dobu ‘petoljetki i udarnika’.

Ako je čovjek legalno sagradio kuću legalnim novcem, platio sve poreze na materijal i doprinose za gradnju, tko mu smije zabraniti da svoj uloženi kapital stavi u gospodarsku funkciju i da od nje ubire profit?
To je ta ‘investicijska nesigurnost’ koja se isčitava iz izjava političara: najprije cemo vas zvati da investirate, pa ćemo vas oderati žive dok krenete raditi, pa ćemo vas ograničavati sa uporabnim dozvolama, pa ćemo vam zagorčati život porezima i ograničenjima u poslu kad krenete raditi. ‘Da sam ja netko’, nakon takve izjave bih doživitno lustrirao tu političarku.
Ovo pisanje moram i zaključiti.

Država je očito izašla iz krize i sad je zaista vrijeme za projektiranje jednog ozbiljnog fiskalnog sustava za budućih pedeset godina, koji će biti spreman odoljeti svim budućim eventualnim krizama. To se ne radi ovako. Tome treba pristupiti vrlo ozbiljno i sveobuhvatno, gledajući budućnost i mirovinskog i zdrastvenog i socijalnog sustava i školstva i unutarnjih poslova i obrane (treba li nam i kakva nam treba borbena avijacija) i kulture i sporta i najvažnije gospodarstva koji sve to treba kroz obrtaj kapitala zaraditi.
Ministar financija Zdravko Marić ima kapacitet za to. Premijer mu ne bi trebao smetati, već biti isključivo politička podrška. No Mariću bi se trebali pridružiti neki stručnjaci iz oporbe da tom novoprojektiranom fiskalnom sustavu omoguće dugovječnost i stabilnost tako nužnu kao pokazatelj dobre investicijske stabilnosti.

S druge strane, mirovinska rupa je svakim danom sve veža i svaka fiskalna reforma mora ići u smjeru održivosti mirovinskog sustava.

Datum objave: 27.07.2019.