U Sjevernoj Rajni – Vestfaliji u nedjelju se bira 18. saziv parlamenta, a otvoreno je pitanje hoće li dosadašnja demokršćansko-liberalna koalicija sakupiti dovoljno glasova za ostanak na vlasti.
Izbori za parlament u saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni- Vestfaliji (Nordrhein-Westfalen) ne nazivaju se bez razloga i „malim saveznim izborima“. Ova usporedba i ne čudi ako se uzme u obzir da se radi o najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini s preko 18 milijuna stanovnika i preko 13 milijuna birača.
Važnost te zapadne pokrajine je još jasnija ako se u obzir uzme gospodarska moć od 733 milijarde eura godišnje. Time je ova pokrajina gospodarski jača od zemalja poput Švicarske, Poljske, Turske ili Saudijske Arabije.
Da se radi o samostalnoj državi, po gospodarskoj snazi bi zauzela 19 mjesto na svijetu. I to još uvijek usprkos činjenici da je posljednjih desetljeća ovaj dio Njemačke ostao bez svog gospodarskog zaštitnog znaka: rudarstva i teške metalurgije.
Socijaldemokrati i demokršćani se izmjenjuju na vlasti
Stoga i ne čudi pozornost koju njemačke političke stranke pridaju izborima u ovoj saveznoj pokrajini koja je do 2005. bila čvrsto u rukama Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).
Tada je tradicionalno radničko izborno tijelo u Sjevernoj Rajni – Vestfaliji kaznilo SPD zbog neoliberalne politike tadašnjeg kancelara Gerharda Schrödera i okrenulo se Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU).
Od tada se dvije najveće njemačke političke stranke izmjenjuju na čelu ove savezne pokrajine.
Posljednjih pet godina na vlasti je CDU u koaliciji s Liberalno-demokratskom strankom (FDP), a CDU, naravno, tu poziciju želi i zadržati. No to, barem po posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, neće biti tako lako.
CDU bi, doduše, i dalje mogao ostati najjača snaga u parlamentu u Düsseldorfu te može računati s podrškom od oko 32 posto birača, ali istodobno se očekuje da bi dosadašnji koalicijski partner FDP mogao doživjeti gubitak glasova i pasti na šest do osam posto glasova. To ne bi bilo dovoljno za nastavak koalicije.
S obzirom na to da zbog političkih razlika tzv. velika koalicija između CDU-a i SPD-a, koji može računati s podrškom od 28 posto, ne dolazi u obzir, CDU stratezi otvorenim ostavljaju opciju koaliranja sa Zelenima kojima se predviđa značajan rast i do 18 posto glasova.
Koalicije demokršćana i zelenih već funkcioniraju i to vrlo uspješno u saveznim zemljama poput Baden-Württemberga.
Desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja je prije pet godina nošena kritikom izbjegličke politike tadašnje kancelarke Angele Merkel po prvi put ušla u parlament Sjeverne Rajne – Vestfalije, može i na ovim izborima računati s ponovnim prelaskom izbornog praga.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 14.05.2022.
