Kriza vjere i morala ozbiljno nagriza društvo pa je nužno da molimo jedni druge, da ne popuštamo u dobrim namjerama, dobrim djelima i realnom razmišljanju.
Realno razmišljajući i gledajući (ne)djela čovjeka sa sigurnošću možemo priznati da se čovjek otuđio od čovjeka griješeći prema samome sebi i prema dragome Bogu. Spavajući u svom vlastitom komoditetu čovjek ne razmišlja o posljedicama, a na biblijske poruke i tumačenje evanđelja uspavano (ne) reagira, pravdajući sebe kako iz evanđelja dolazi samo još jedna dobra priča.
Jedna od dobrih životnih priča o komoditetu je primjer s konjima koji bezbrižno borave u svojoj štali, čekajući gazdu da ih nahrani, napoji, izvede na istrčavanje i dr. Pomislio bi čovjek da nema ništa loše u tom komoditetu, no u jednom trenutku štala gori.
Snažne predivne životinje, unatoč opasnosti koja pristiže, čekaju svog gazdu da ih spasi. Unatoč otvorenoj mogućnosti da iskoriste svoju snagu i spase se izlaskom iz štale, naviknuti na svoj komoditet i vođenje drugog ostaju gorjeti. Uspavani komoditetom ne razmišljaju da gazda možda spava, ne razmišljaju da je možda nastradao u pokušaju da im pomogne i ne razmišljaju da je gazda možda zapalio štalu iščekivajući premiju osiguranja.
Jednako tako i mi, predivni ljudi puni snage, živimo uspavano u vlastitom komoditetu.
Osvjedočeni snagom i vjerničkom hrabrošću, mnogobrojnim biblijskim primjerima živimo s otvorenom mogućnošću da biramo obraćenje i izlazak iz dragovoljnog ropstva u kojem živimo.
Ivan Krstitelj jedan je od ljudi osvjedočene snage i hrabrosti koji je pozivao na obraćenje, pozivao je ljude da iznesu svoje pogrješke, da se pokaju za svoje grijehe. Ivan Krstitelj bio je spreman na žrtvu i žrtvovao se ne mareći za materijalno, njegujući dobro i pravedno. Zbog dobrog i pravednog okončan mu je ovozemaljski život odrubljivanjem glave. Danas živi slobodan vječni život.
Hoće li nam primjer života i žrtva Ivana Krstitelja biti dostatan primjer da izađemo iz vlastitog komoditeta i oslobodimo se dragovoljnog ropstva? Hoće li nas rođenje Isusa Krista kojeg iščekujemo kroz advent i njegova djela i žrtvovanje potaknuti na spremnost za žrtvovanje?
Odgovor i izbor stoji u svakom pojedincu.
Marijan Gubina je rođen u Vinkovcima 1981.godine, a u osmoj godini s ocem, majkom i trima sestrama nastanjuje se u selu Dalj nedaleko od Vukovara. Gubina je hrvatski pisac i aktivist poznat po svojoj knjizi “260 dana,” koja je autobiografsko djelo temeljeno na njegovom iskustvu zatočeništva tijekom Domovinskog rata. Gubina je kao desetogodišnji dječak bio zatočen 260 dana u srpskim koncentracijskim logorima. Knjiga “260 dana” opisuje njegovo bolno iskustvo, traume, ali i snagu i nadu koja ga je održala tijekom tog teškog perioda.
Ova priča o Marijanu Gubini i njegovom iskustvu kao djeteta zatočenog u ratu, koja je pretvorena u knjigu i sada u film, služi kao podsjetnik na strahote sukoba i važnost suosjećanja i razumijevanja među ljudima.
Autor: CroExpress Datum objave: 09.12.2024.