Autor: CroExpress
Prof. dr. sc. Zdravka Matišić, jedna od vodećih hrvatskih indologinja, održala je 25. travnja 2018. u Veleposlanstvu RH u Beču predavanje o gradišćanskom Hrvatu iz Donje Austrije – misionaru, jezikoslovcu i začetniku moderne indologije Ivanu Filipu Vesdinu (1748.-1806.), poznatijem pod redovničkim imenom Paulinus a Sancto Bartholomeaeo.
Nakon uvodnih riječi veleposlanice Vesne Cvjetković, prof. Matišić dala je pregled života i djela Ivana Filipa Vesdina koji je od djeteta nepismenih roditelja u donjoaustrijskom mjestu Hof am Leithaberge postao jednim od najvećih jezikoslovaca, erudita i začetnika moderne europske indologije.
Nakon osnovne škole u rodnome mjestu, gramatiku i humaniora završio u Kőszegu i Sopronu, a potom na isusovačkoj akademiji u Győru logiku i metafiziku. Pošto je godinu dana proveo u novicijatu samostana bosonogih karmelićana u Linzu, 1769. položio je monaški zavjet i otišao na studij filozofije i teologije u Prag. Na vlastiti zahtjev bio je 1773. poslan u Rim, gdje je 1774. izabran za misionara na Malabarskoj obali u Indiji (danas Kerala). Nakon duljega zadržavanja u Portugalu, na Malabar je stigao 1776. 
Malabar danas (foto: Vijayakumarblathur / wikimedia commons)
Ondje je boravio 13 godina (bio imenovan i generalnim vikarom) kao misionar, a sve svoje slobodno vrijeme posvećivao je učenju malajalamskoga i sanskrta te proučavanju indijske kulture. Nakon povratka u Europu 1789. djelovao je kao profesor orijentalnih jezika u Misijskom seminaru, zatim kao knjižničar u Veneciji i Padovi, a od 1800. bio je pročelnik Misijskoga seminara i prefekt nauka u Collegium Urbanum de propaganda fide.
Za vrijeme svom misionarskog djelovanja u Malabaru (ondašnjoj Kerali) ovladao je sanskrtom i malajalamskim jezikom te se bavio sustavnim proučavanjem indijske civilizacije i kulture. Među 20-ak dijela ističu se ‘Kršćanska Istočna Indija’ i ‘Brahmanski liturgijski, mitološki i građanski sustav’, a u suvremenu je orijentalistiku ušao kao autor prve tiskane gramatike sanskrta.
Na neprocjenjiv Vesdinov utjecaj i doprinos indološkim istraživanjima upućuje poštanska marka s njegovim likom izdana 2006. u Austriji, spomen-ploče u Valletriju kod Rima i muzeju Napier u Trivandumu u Indiji, kao i ona u Cimovu.
Nakon izlaganja, gradišćanski Hrvat, vinar Mato Kliković, inicirao je postavljanje još jedne spomen ploče ovom velikom gradišćanskom Hrvatu u njegovom rodnom mjestu, ali ovoga puta na hrvatskom jeziku.
Datum objave: 03.05.2018.
