Riječko sveučilište postalo je središte znanstvene zajednice, ugostivši prvi Međunarodni znanstveni simpozij CROSCIENCE, na kojem se okupilo više od 280 hrvatskih znanstvenika.
Tijekom ovog dvodnevnog događanja, glavne teme rasprava bit će budućnost znanosti i njen neizostavan doprinos gospodarskom razvoju.
Od fizike i kemije, preko medicine do računalne znanosti, hrvatski znanstvenici iz različitih područja pokazuju izvanredne rezultate. Prof. dr. sc. Ivan Đikić, molekularni biolog, naglasio je kako mladi hrvatski znanstvenici briljiraju na svjetskoj razini: “Ogroman je potencijal mladih u Hrvatskoj, što se najbolje vidi kad odu u inozemstvo. Uspješniji su u usporedbi s kolegama školovanima na vrhunskim institucijama u Njemačkoj i Americi. Zato je naša znanstvena dijaspora iznimno snažna.”
Potvrda toga je i podatak da se čak 116 hrvatskih znanstvenika našlo na prestižnoj Stanfordovoj listi 2% najutjecajnijih znanstvenika svijeta, prenosi Glas Hrvatske.
Znanost temelj gospodarskog razvoja
Prof. dr. sc. Iva Tolić, molekularna biologinja s Instituta Ruđer Bošković, istaknula je važnost znanosti za društvo: “Bez bazične biologije nema napretka u medicini, dijagnostici, terapijama. To je samo jedan od primjera koliko je znanost ključna za napredak društva.”
No, kako ističu sudionici, na putu znanstvenog razvoja postoje brojne prepreke, uključujući nedostatak financija i ograničene mogućnosti zaposlenja. Dr. sc. Adrijana Vinter, direktorica kompanije za istraživanje lijekova, ističe da je ključno potaknuti poduzetnički način razmišljanja i omogućiti osnivanje znanstveno-orijentiranih tvrtki koje mogu biti oslonac gospodarske budućnosti Hrvatske.
Putem programa kao što su NPOO i Konkurentnost i kohezija, Hrvatska raspolaže s oko 660 milijuna eura za razvoj znanosti. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, najavio je dodatna sredstva od 106 milijuna eura kroz projekt DIG-IT, u suradnji sa Svjetskom bankom.
Znanost u Hrvatskoj i Europi
Prof. emeritus Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci istaknuo je kako hrvatska znanost zaostaje za starim europskim zemljama, posebno u visokom obrazovanju i razvoju novih tehnologija. Simpozij CROSCIENCE pruža platformu za raspravu o izazovima i rješenjima u hrvatskoj znanstvenoj zajednici, uz poseban fokus na privlačenje europskih sredstava i zadržavanje mladih znanstvenika u zemlji.
S njim se složio i prof. Igor Štagljar, molekularni genetičar s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Torontu, naglasivši važnost hrvatske znanstvene dijaspore: “Mi želimo pomoći Hrvatskoj primjenom znanja stečenog u proteklih 35 godina kako bi hrvatska znanost postala još uspješnija.”
Simpozij je otvorio put za daljnju suradnju između domaćih i inozemnih znanstvenika, pružajući nadu da će Hrvatska ostvariti svoj puni potencijal u znanosti i gospodarskom razvoju.
Autor: CroExpress Datum objave: 30.09.2024.
