Brojne generacije Hrvata u potrazi za boljim životom otišle su u inozemstvo. Procjenjuje se da izvan Hrvatske živi ukupno 3,2 milijuna ljudi koji su relativno nedavno otišli iz nje ili imaju hrvatsko podrijetlo.

Njihov je broj drastično porastao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no oni svoju rodnu zemlju nisu zaboravili.

Doznake ključne za gospodarstvo

Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da su doznake iz inozemstva značajan financijski oslonac za Hrvatsku. Njihov iznos raste iz godine u godinu, a 2022. godine činile su čak 7,34% BDP-a, što je Hrvatsku svrstalo na prvo mjesto u EU po tom pokazatelju.

HNB definira doznake kao primitke koje su rezidenti Hrvatske primili od nerezidentnih fizičkih osoba, uključujući radničke doznake i druge oblike financijske pomoći.

Najviše novca stiže iz Njemačke i Irske

Najveći iznos doznaka dolazi iz Njemačke, iz koje Hrvati godišnje šalju više od milijardu eura. Tako je 2020. godine iz Njemačke stiglo 1,647 milijardi eura, a 2022. godine taj iznos je dosegao gotovo 2 milijarde eura. Pretprošle godine ta je granica i prijeđena, kada je u Hrvatsku stiglo 2,146 milijardi eura. U prvih devet mjeseci prošle godine iz Njemačke je pristiglo 1,78 milijardi eura.

Primjetan je i rapidan rast doznaka iz Irske. 2020. godine Hrvati su iz te zemlje poslali 270,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos narastao na 607,4 milijuna eura. U prva tri kvartala 2024. godine iz Irske je u Hrvatsku stiglo 504,2 milijuna eura.

Osim Njemačke i Irske, rast doznaka bilježe i druge zemlje. Iz Nizozemske je 2019. godine pristiglo 77 milijuna eura, dok je 2022. taj iznos skočio na 554,5 milijuna eura.

Iz Austrije i Slovenije, dviju zemalja u koje Hrvati često odlaze na privremeni rad, doznake rastu nešto sporijim tempom. Tako je 2020. godine iz obje zemlje pristiglo po 180 milijuna eura, dok su 2022. godine doznake iz Austrije iznosile 436,2 milijuna eura, a iz Slovenije 285 milijuna eura.

Ukupne doznake premašile pet milijardi eura

Ukupne doznake koje pristižu u Hrvatsku rastu iz godine u godinu. 2020. godine taj je iznos bio 3,669 milijardi eura, a 2021. godine premašio je 4,2 milijarde eura. Već 2022. i 2023. godine ta je brojka prešla pet milijardi eura.

U prvih devet mjeseci 2024. godine primljeno je 4,641 milijardu eura, a konačni podaci za cijelu godinu bit će poznati tek u proljeće. No, sve upućuje na to da će se ponovno prijeći granica od pet milijardi eura.

Raste i odljev novca iz Hrvatske

S porastom broja stranih radnika u Hrvatskoj raste i iznos doznaka koje odlaze iz zemlje. 2020. godine iz Hrvatske je isplaćeno 724,2 milijuna eura, dok je 2022. godine ta svota premašila milijardu eura. U prvih devet mjeseci 2024. godine ta je brojka narasla na 1,329 milijardi eura.

Najveći dio ovog novca odlazi u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Tako su doznake za BiH u proteklih pet godina porasle sa 161,3 milijuna eura na 318,1 milijun eura. Doznake za Srbiju su u 2020. godini iznosile 48,5 milijuna eura, a u prva tri kvartala 2024. godine dosegle su 169,7 milijuna eura.

Poseban rast bilježe doznake za zemlje iz kojih su u posljednjih nekoliko godina stigli novi radnici u Hrvatsku. Tako su doznake za Nepal od 2020. do kraja rujna 2024. godine narasle sa 7,6 na 142,6 milijuna eura, dok su doznake za Filipine porasle s 4,2 na 89,8 milijuna eura, a za Indiju sa 7,5 na 63,5 milijuna eura, prenosi tportal.hr.

Ovaj rast utječe i na udjel izlaznih doznaka u BDP-u. 2020. i 2021. godine taj je udio iznosio 1,42% BDP-a, dok je 2023. godine dosegao 1,84%, a u prvih devet mjeseci 2024. godine iznosio je 1,68% BDP-a.

Iako Hrvatska još uvijek prima znatno veće svote doznaka nego što ih isplaćuje, jasno je da se trendovi mijenjaju te da sve više novca odlazi u inozemstvo.

Autor: CroExpress Datum objave: 06.02.2025.