‘Prema britanskim dokumentima sačuvanim u Uredu javnih dokumenata Velike Britanije u Kew Gardensu, London, više od 500.000 hrvatskih civila i 200.000 vojnika predano je u svibnju 1945. godine Titovim jugoslavenskim partizanima. Na temelju svedočanstava očevidaca te neovisne dokumentacije možemo samo predpostaviti da je većina njih mučki ubijena. Beliburška tragedija je možebit najbolje od svih sačuvanih tajni čovječje nehumanosti prema čovjeku. Svakako, ona služi kao primjer čovječje sposobnosti da ignorira patnju nemoćnih i onih koji nemaju status državnosti. Pomolimo se da Hrvati zauvijek njeguju svoju slobodu i da se uvijek bore protiv onih koji ih nastoje podjarmiti.’ – Michael Palaich

15. svibnja slavimo dan koji obilježava 69 godina od zavšetka Drugog svjetskog rata, i dan sjećanja na stotine tisuća Hrvata (razoružanih vojnika, civila, uključujući žene i djecu) koji su bježali od komunističke Jugoslavije prema obećanoj slobodi na Zapadu, da bi ih u par mjeseci Titovi komunisti mučki poubijali. Polje Bleiburg u Austriji obilježava središnju točku na kojoj je klanje započelo, te kada su izbjeglice britanske snage pod izgovorom prisilne repatrijacije vratile u Jugoslaviju, u zlobne i ubilačke ruke komunista, koji se usuđuju sebe zvati antifašistima.

15. svibnja je dan koji obilježava 36 godina smrti bivšeg premijera Australije, Sir Roberta Menziesa. Nakon što je u svojoj 83. godini života preminuo, točno 19. svibnja 1978. godine nekih 100.000 Australaca pojavilo se u centru Melbournea kako bi Menziesu odali počast. Ova činjenica sama po sebi ukazuje na poštovanje koje su mu mnogi pružali, a među njima je bio i veliki broj hrvatskih iseljenika u Australiji koji su pobjegli iz komunističke Jugoslavije i tako preživjeli zlobne i nemilosrdne komunističke čistke.

Dok u svibnju svake godine Hrvati održavaju komemoracije u sijećanje na bleiburški masakar iz 1945. godine, ne samo kako bi odali poštovanje žrtvama nego i kako bi održavali plamen nade za pravdu, za suđenje komunističkim zločinima, Hrvati Australije u velikom broju se također uz zahvalnost sjećaju života Sir Robert Menziesa – ‘njihovog’ premijera koji je stajao uz njih, dok se konačno nije ispunio san o neovisnoj Hrvatskoj.

Robert Gordon ‘Bob’ Menzies je premijer Australije koji je uživao najdulji premijerski mandat u povijesti Australije, prvo od 1939. do 1941., zatim od 1949. sve do 1966. – ukupno 18 godina i pet mjeseci. Menzies je bio u centru mnogih važnih zbivanja tog vremena u Australiji, moderne nacije te Liberalne stranke Australije.

Menzies se žestoko protivio komunizmu zato što je komunizam sadržavao ono što je kasnije predsjednik S.A.D. Ronald Reagan nazvao zlim carstvom. Zatvorenici raznih komunističkih gulaga, logora teškog rada, čistki pod barjacima političkih protivnika … su to dobro razumjeli – kao što su to dobro razumjele i žrtve Lenjina, Stalina, Tita, Maoa… Menziesova odlučnost sprovedbe zaštite prava i njegovanja sna o neovisnoj Hrvatskoj hrvatskih iseljenika u Australiji bila je odlučnost ne jednog mrzitelja komunizma već jednog političara koji je živio za narod, njihova prava i njihovu dobrobit.

U toplom sjećanju na Menziesa citiram, putem prijevoda na hrvatski jezik, dio njegovog govora u parlamentu Australije 27. kolovoza 1964. godine:
‘…U godinama nakon Drugog svjetskog rata australski je program useljevanja doveo u ovu zemlju ljude iz svih krajeva Europe, sa raznolikom povjesnom i kulturnom pozadinom. Mnogi su ovi ljudi bili izbjeglice tlačenja. Mnogi su potekli iz sretnijih okolnosti. Ovaj priljev novih građana igra važnu ulogu u izgradnji naše nacije. To je ono što nam je pružilo veliko zadovoljstvo i želimo da se ono nastavi. Međutim, temeljno našem načelu useljavanja je da se svi ovi novi građani čim prije potpuno integriraju u australski nacionalni život …

A sada o stvari useljavanja iz Jugoslavije. Kako bi razumjeli stavove ovih useljenika potrebno je podsjetiti da ovaj dio Europe ima neizmjerno složenu i mukotrpnu povijest. Želim sasvim jasno reći da je velika većina useljenika iz svih djelova Jugoslavije koji su se nastanili u Australiji dokazala da poštuje zakon, da su to građani koji teško rade i stvarni su dobitak za ovu zemlju… Ova Vlada se neće uplitati u slobodu mišljenja. Jednako tako neće tolerirati bilo kakve aktivnosti koje krše zakon.‘

Ovog svibanjskog dana sjećamo se nevinih žrtava komunističkih zločina i sjećamo se Sir Roberta Menziesa. Današnjoj Hrvatskoj, možda više nego ikada prije, trebaju političari Menziesovog kalibra – političari koji znaju kako donijeti pravdu žrtvama komunističkih zločina i koji se znaju boriti protiv komunističke agende koja još uvijek nastoji razgraditi i uništiti neovisnost za koju su Hrvati platili rijekama krvi.

Datum objave: 28.06.2014.