Autor: CroExpress
Pršut je jedan od najkvalitetnijih mesnih proizvoda, a Hrvatska se svojim izvrsnim osobinama može natjecati s najboljima na svijetu. Ali kako učiniti zaštićeni hrvatski pršut prepoznatljiv kupcima?
Zaključci sa nedavno održanih Dana hrvatskog Pršuta pokazali su da su potrošači slabo upoznati s etiketama zaštićenog pršuta.
Od četiri zaštićena hrvatska pršuta, krčki, dalmatinski i drniški pršut imaju oznaku zemljopisnog podrijetla, dok je istarski pršut dobio oznaku autentičnosti, što znači da je šunka došla iz Istre ili još desetak hrvatskih županija.
Žuta i plava mala okrugla oznaka kvalitete Europske unije ujednačena je za sve zaštićene pršute, dok se na krčkom i drniškom pršutu, zajedno s oznakom EU, nalazi stilizirana pršut etiketa. Na istarskom pršutu nalazi se stilizirani pršut koji nalikuje violini, a na dalmatinskom pršutu tri lava.
Samo pršuti koji nose ove oznake mogu se nazvati krčki, istarski, drniški i dalmatinski pršuti koji se proizvode po strogo određenom protokolu.
Pršut s Krka bio je prvi koji je dobio geografsku zaštitu na razini EU i bio je prvi hrvatski autohtoni proizvod sa zaštićenom oznakom u Europi.
Jedan od najzaslužnijih za ovaj uspjeh, proizvođač pršuta Vjekoslav Žužić kaže da kupci mogu biti bolje upoznati s istarskim i dalmatinskim pršutom, ali su ugodno iznenađeni kad probaju krčki pršut.
Kupci vjeruju da je pršut preskup jer nisu dovoljno upoznati s oznakama koje znače da je proizvod zaštićen.
‘Uvođenje oznaka nije pomoglo proizvođačima kako se očekivalo. Zato svi moramo raditi više – od proizvođača do ministarstava poljoprivrede i turizma “, kazao je Žužić.
‘Koliko smo mislili da potrošači znaju o etiketama, na Danima hrvatskog pršuta shvatili smo samo koliko ne znaju. Moramo educirati kupce kako je teško dobiti takvu oznaku i razumjeti zašto postoji razlika u cijeni. Osim toga, postoji značajna razlika između svinja, procesa proizvodnje, zrenja i sušenja’, rekla je Hana Hreljak, direktorica istarskog proizvođača pršuta Pisinium.
Oznake štite kupce i proizvođače od sivog tržišta
‘Najbolje možemo educirati kupce o oznakama na raznim događajima. Primjerice, u Zagrebu možete vidjeti da su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. No općenito se može zaključiti da kupci ne znaju za zaštićene etikete, ali odlučuju je li pršut vrijedan ili ne’, rekao je Vlado Prančić, vlasnik Smjeli Pršuta iz Dugopolja.
Oznake također imaju funkciju zaštite proizvoda od sivog tržišta. Oznake govore kupcu da je proizvod zaštićeni hrvatski pršut i kršenje propisa podliježe strogim kaznama, kaže Patricija Hegedušić, voditeljica službe za etikete pri Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake samo alat za bolje sutra, piše Croatia Week.
Datum objave: 08.05.2019.
