HRVATSKI KRALJEVI (12) Petar Snačić, posljednji kralj narodne krvi, poginuo je od mađarske ruke na Gvozdu

Autor: CroExpress

Petar Snačić (dugo godina nazivan Svačić) hrvatski je kralj koji je vladao je od 1093. do 1097. godine. Kao vođa anti-mađarskog otpora u Hrvatskoj izabran je za kralja u jeku sukscesijskog sukoba uzrokovanog smrću Zvonimira i Stjepana II.. Bio je posljednji hrvatski kralj narodne krvi.

Navodno je podrijetlom iz tvrdog grada Kamička s padina Miljevačkog platoa uz rijeku Krku gdje je u njegovu čast podignut veleban spomenik. U Supetarskom kartularu se nabrajaju hrvatski banovi u vrijeme nekih kraljeva. Tamo se kao posljednji hrvatski ban navodi Petar Snačić. Franjo Rački je, prilikom objave spomenutog dokumenta, n pretvorio u v pa je od Snačića postao – Svačić. Snačići su bili jedan od poznatih rodova hrvatskog plemstva.

Iako se ne može sa sigurnošću tvrditi, pretpostavlja se da je kasniji kralj Petar bio na funkciji hrvatskog bana u vrijeme kralja Zvonimira. Poslije smrti kralja Stjepana II., posljednjeg izdanka dinastije Trpimirovića, Jelena Lijepa, udovica kralja Zvonimira poziva svoga brata, ugarskog kralja Ladislava da zauzme Hrvatsku, kao Zvonimirov legalni nasljednik. To izaziva revolt većeg dijela hrvatskog plemstva koje se vojno odupire Mađarima. Jedan dio plemstva i naroda izabrao oko 1093. godine Petra za novog hrvatskog kralja, nastavljajući sukob sa Arpadovićima i njima odanom hrvatskom plemstvu.
Spomenik Petru Snačiću na Miljevcima (foto: Krešimir Bikić / Wikimedia commons)

Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave, iako neki povjesničari misle da je Petar Snačić uspio prognati Almoša sa sjevera Hrvatske. Nikad nije okrunjen za kralja, jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre koji je umro 1099. godine.

Nakon smrti ugarskog kralja Ladislava 1095. godine, na prijestolje dolazi njegov najstariji nećak Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku. Potkraj travnja, odnosno početkom svibnja 1097. godine došlo je do bitke na Gvozdu (najvjerojatnije na sjevernom podnožju gore Gvozd, današnje Petrove gore), u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj ‘narodne krvi’. 

Smrt kralja Petra Snačića (Svačića) u bitki na Gvozdu prikazana na uljanoj slici Josipa Horvata Međimurca iz 1941. godine

U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd, naziva se Petrov gvozd, odnosno Petrova gora. (izvor: Wikipedia)

Datum objave: 15.09.2016.