Autor: CroExpress
Kralj Dmitar Zvonimir vladao je od 1075. do 1089. godine. Upamćen je kao jedan od najuspješnijih vladara ranosrednjovjekovne Hrvatske, Zvonimir je, kao i njegov prethodnik, nastavio politiku ekspanzije Hrvatske na svim poljima. Njegova smrt 1089. bila je prekretnica u hrvatskoj povijesti, jer je sukscesijska kriza koju je izazvala bila popraćena krvavim ratom koji je rezultirao gubitkom hrvatske samostalnosti.
Suvladar Petra Krešimira IV.
O Zvonimirovu podrijetlu ne zna se gotovo ništa. Najvjerojatnije je bio potomak kralja Svetoslava Suronje, dakle rođak kralja Petra Krešimira IV., iako ima povjesničara koji smatraju da nije bio Trpimirović nego pripadnik nekog od uglednih hrvatskih rodova odnosno plemena.
Kip kralja Dmitra Zvonimira u Kninu (foto: Roberta F./Wikimedia commons)
Zvonimir se u izvorima prvi put spominje godine 1070. kao ban i suvladar Petra Krešimira IV. Inače se pretpostavlja da je prvobitno vladao Slavonijom koju je dobio od mađarskih Arpadovića. Kako je Zvonimir s Arpadovićima bio u rodbinskim odnosima (njegova žena Jelena Lijepa bila je kći ugarskoga kralja Bele I. i sestra Ladislava I.), oni su mu prepustili u vlast to područje.
Negdje poslije godine 1067. zamolio je Zvonimir, koji još uvijek nije bio kralj, ugarskog kralja Salomona i vojvodu Gejzu da mu pomognu istjerati istarsko-kranjskog vojvodu Ulrika II. s područja tzv. Marke Dalmatinske (područja Kvarnera, Hrvatskog primorja i dijela Istre od današnje Rijeke do Labina) koji je to područje osvojio oko godine 1064. Oni su to i učinili, a zauzvrat od njega dobili darove te je Zvonimir tako zavladao i tim područjem.
Sve to zasigurno je itekako utjecalo na kralja Petra Krešimira da 1070. Zvonimira uzme za svoga suvladara i prijestolonasljednika što se u hrvatskoj historiografiji također tumači i kao ponovno sjedinjenje Slavonije s Hrvatskom, koja je tako ponovo postala ujedinjena i moćna. Dotadašnji Krešimirov prijestolonasljednik, njegov nećak vojvoda Stjepan, zatvoren je u samostan sv. Stjepana pod borovima u Splitu.
Dok je Zvonimir sve više jačao i pripremao se za zadobivanje kraljevske časti na Jadranu se pojavljuje nova sila, Normani. U izvorima tako stoji da je godine 1074. normanski vojvoda Amiko iz Apulije s juga Italije u pljačkaškom pohodu na Hrvatsku zarobio ‘hrvatskog kralja’. Ne kaže se kojega, ali najvjerojatnije je riječ o Petru Krešimiru IV., iako ima mišljenja da je možda riječ i o neretvanskom knezu Slavcu. U takvim, prilično nejasnim okolnostima, na prijestolje je stupio Zvonimir.
Hrvatska pod Zvonimirom
Zvonimir je odmah po dolasku na vlast počeo rješavati problem obnove vlasti onih gradova koji su bili pod Mletcima. Dobro je procijenio tadašnju vanjskopolitičku situaciju: položaj Bizanta čija je moć slabila i Mlečana koji su se pridružili protivnicima sve jačeg papinstva. Tako je Zvonimir stao uz papu Grgura VII. (1073. – 1085.), prihvaćajući doktrinu da papa ima pravo dijeliti krune i priznavati posjed zemalja.
Krunidba kralja Zvonimira, freska u Vatikanu iz 17. stoljeća
U rujnu 1075. ili 1076. papa Grgur VII. poslao je svoje legate Gebizona i Fulkona, s glavnom svrhom da se riješi pitanje o priznanju samostalnosti jedinstvene hrvatsko-dalmatinske države. Nakon što je Dmitar Zvonimir prisegnuo da će biti vjeran podanik papi, poslanik Gebizon okrunio ga je u nedjelju 8. listopada 1075. ili 1076. u Solinu, u crkvi sv. Petra i Mojsija kraljevskom krunom i predao mu druge znakove kraljevske vlasti i papinsku zastavu.
Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je Svetoj Stolici da će: pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad. Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan svetoga Grgura u Vrani kao hospicij za njegove poslanike. U tom samostanu, po prijepisu prisege Dmitra Zvonimira, nalazile su se dvije zlatne krune s draguljima. Pretpostavka je da su to krune kralja Tomislava i Stjepana Držislava.
Za krunu kralja Tomislava ne zna se odakle je. No za krunu Stjepana Držislava se zna da je došla iz Bizanta kao priznanje Bizanta Stjepanu Držislavu kao vladaru. Dmitar Zvonimir je okrunjen trećom krunom koja je donešena iz Rima. Te krune su izgubljene u mračnom periodu okupacije od stane Turaka i Venecije.
Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, prihvaćanjem papinske političke doktrine, podržavanjem reformnog pokreta, te pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske (regnum Dalmatiae et Chroatiae) i njen stabilan međunarodni položaj.
Ojačao gospodarstvo i kulturu
Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture. Zvonimir koji je bogato darivao crkve i samostane, dao je izgraditi trobrodnu baziliku u Biskupiji kraj Knina, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baški na otoku Krku. Naime redovnici su oko godine 1100. dali uklesati glagoljicom opis darivanja na Bašćansku ploču, na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira.
Bašćanska ploča
Zvonimir je bio oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Imao je sina Radovana i kćer Klaudiju udatu za plemenitaša iz plemena Lapčana, Hrvati su poslije Zvonimirove smrti na prijestolje doveli Stjepana II., , nećaka kralja Krešimira IV. Hrvatski narod stoljećima je pamtio razdoblje mira i blagostanja koji su vladali u doba kralja Zvonimira. To se spominjalo na Cetingradskom saboru, ali i stoljećima poslije. Unatoč tome, njegova smrt, kao i njegov brak sa Jelenom pokazali su se pogubnima za Hrvatsku jer su prouzročile sukscesijski rat koji je završio gubitkom hrvatske samostalnosti i dolaskom mađarskih Arpadovića na hrvatsko prijestolje. (izvor: Wikipedia)
Dmitar Zvonimir prvo je pokopan u katedralnoj crkvi sv. Marije u Kninu, a poslije je prenesen u Solin.
Prema ‘Historia salonitana maior’, na Zvonimirovom grobu nalaze se sljedeći stihovi, povezani s legendom o kletvi kralja Zvonimira (koju možete pročitati OVDJE).
TKO ĆE MOĆI SUZDRŽATI NAROD, DA NE UZDIŠE,KADA BUDE GLEDAO OVAJ GROB, DOISTA VRIJEDAN OPLAKIVANJA?JER U OVOJ TAMI POČIVA SVIJETLA ZVIJEZDAUZVIŠENA PODRIJETLA. KAKO LI SE ČUDNO TRNE!JER NJEZINA SE DIVLJAČKA SMRT MOŽE S PROKLINJANJEM TUMAČITICRNIM ZLOČINIMA OPAKOGA NARODABIJESNI POPUSTIŠE DO KRAJNOSTI SRCUI NAJTEŽIM UMORSTVOM POGUBIŠE KRALJAKREPKE SNAGE, RUKOM MOĆNOGA,POBOŽNOGA ZVONIMIRA, BESKRAJNO POŠTENOGA,KOJI JE BIO NJIHOV ŠTIT PROTIV DUŠMANIMA,NAVIKAO DA SATIRE NEPRIJATELJSKA VRATA,OPLAKUJTE, PRVACI, VEĆ JEDNOM GLAVARA ČASTI,STARCI I MLADIĆI HRVATSKE ZEMLJE,JER ŠTO BIJAŠE PRVA SVEČANOST KRALJEVSTVAI UJEDNO ČAST I SLAVA, SADA JE PROPALO
HRVATSKI KRALJEVI (1) Kralj Tomislav, ujedinitelj Panonske i Primorske Hrvatske
HRVATSKI KRALJEVI (2) Trpimir II., ‘mlađi brat’ kralja Tomislava koji je znanstvenicima još uvijek misterij
HRVATSKI KRALJEVI (3) Nakon smrti Krešimira I. sinovi su poveli bratoubilački rat
HRVATSKI KRALJEVI (4) Jelena Slavna: 1898. pronađen je sarkofag omiljene regentice, evo što piše na epitafu
HRVATSKI KRALJEVI (5) Stjepan Držislav: prvi za kojeg znamo da je imao krunu, okrunio ga je Bazilije II. ‘Bugaroubojica’
HRVATSKI KRALJEVI (6) ‘Mračni’ Svetoslav Suronja prisvojio je vlast u cijeloj Hrvatskoj i izazvao bijes svoje braće
HRVATSKI KRALJEVI (7) Krešimir III.: dvadeset godina vladao s bratom Gojslavom, borili se za Dalmaciju
HRVATSKI KRALJEVI (8) Stjepan I. povratio je vlast nad Dalmacijom i Bosnom do Drine i imenovao prvog hrvatskog biskupa
HRVATSKI KRALJEVI (9) Petar Krešimir IV., jedan od najslavnijih vladara naše povijesti
Datum objave: 09.09.2016.
