Autor: CroExpress
1. Hrvatski iseljenički kongres koji se održao u Zagrebu od 23. – 26. lipnja, afirmirao je dvije osnovne razine rada. Na prvoj razini, sudionici Kongresa analizirali su i predočili brojne, iznimno vrijedne uvide u unutrašnja zbivanja i promjene pojedinih hrvatskih iseljeničkih zajednica: iz Australije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i pojedinih europskih zemalja. Na drugoj razini, Kongres je afirmirao potrebu za dugoročnom i postojanom suradnjom i koordinacijom brojnih hrvatskih iseljeničkih zajednica rasutih po svijetu, između sebe, ‚vodoravno‘, te s matičnom Republikom Hrvatskom.
Početak rada Kongresa blagoslovio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuvši da je i sam Sin Božji već u prvim danima svog života osjetio gorčinu progonstva i odlaska iz rodnog kraja. ‚Ti poznaješ gorčinu i boli hrvatskih ljudi koji su pritisnuti raznim nevoljama otišli iz domovine i započeli novi život u tuđini, tražeći slobodu i sigurnije utočište u brizi za svoje obitelji. Tebi su znani svi titraji duše koji ih povezuju s domovinom. Ti čuješ njihove molitve i vidiš snagu njihova zajedništva. Primi našu zahvalu za blizinu Crkve, država i ljudi koji su ih prihvatili i očitovali im gostoljubivost‘, rekao je kardinal u molitvi te dodao smo toliko puta osjetili da je iz žrtava naših iseljenika rastao plod zajedništva i samobitnosti hrvatskoga naroda.
Zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske je dobitna opcija, pa smo tako to i ugradili u strategiju i zakon, a kako bismo bili u stalnom kontaktu s iseljenom Hrvatskom osnovali smo Ured Vlade RH za odnose s Hrvatima izvan domovine, podsjetio je predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko na otvorenju Kongresa. Također je istaknuo kako premda će se Kongres baviti iseljenom Hrvatskom, to nisu odvojena pitanja od stanja stvari u domovinskoj Hrvatskoj. Nadam se, da će svi ciljevi koji su postavljeni pred ovaj kongres biti jasno definirati i da će polučiti nove vrijednosti oko kojih ćemo se okupljati, zaključio je predsjednik Sabora, te dodao ‚Naš nacionalni interes je stalan, a to je prosperitet hrvatske države i hrvatskog naroda bez obzira gdje se nalazi‘.
Marin Sopta, predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa, istaknuo je u pozdravu da su ‚potrebni ljudi koji su hrabri i odvažni, koji nisu opterećeni temama iz prošlosti, ljudi koji nemaju komplekse manje vrijednosti zbog toga što pripadaju malom i malobrojnom narodu, ljudi koji stavljaju opće dobro i interese svog naroda na prvo mjesto. Nema nikakve dvojbe da među takve spadaju i pripadnici hrvatskog iseljeništva koji su bezbroj puta svojim primjerom to pokazali i dokazali svoju odanost prema svojoj domovini rođenja i porijekla‘.
Veleposlanici Australije Susan Cox, Čilea German Ibarra i Kanade Louise LaRocque dali su osvrt na hrvatsku dijasporu u svojim zemljama, te posebno istaknuli ugled koji Hrvati tamo uživaju. Vrlo su se pohvalno izrazili o načinu na koji Hrvati predstavljaju svoju domovinu, ali i naglasili prinos Hrvata javnom životu u novim domovinama.
Sudionicima se obratio i veleposlanik Poljske Maciej Szymanski i to iz perspektive zemlje ne useljavanja, nego i iseljavanja. Tako je naglasio da Poljaka izvan granica ima oko 18 milijuna, a nakon demokratskih promjena domovina Poljska naglašava suradnju s Poljacima vani. U ovoj prigodi veleposlanik Szymanski podsjetio je na i osnivanje Saveza Poljaka u Njemačkoj 1938., kada su na 1. Kongresu odlučili pet ‚zapovijedi‘: mi smo Poljaci, vjera naših očeva je vjera naših potomaka, Poljak je Poljaku brat, svaki dan Poljak služi narodu i Poljska je naša majka, a o majci se ne smije govoriti loše.
Jedan od govornika na otvorenju Kongresa bio je i ravnatelj Ureda pri Vijeću za pastoral selilaca i izbjeglica pri Svetoj Stolici mons. Edward Robinson Wijesinghe koji je prisutne kratko upoznao s djelovanjem Vijeća, te nastojanjima oko pastorala. Posebno je pak uputio na papine poruke za Međunarodni dan selilaca i izbjeglica, te istaknuo i skrb i poticaje pape Franje za prognanike i izbjeglice. Sudionicima kongresa obratili su se i izaslanici zagrebačkog gradonačelnika i predsjednika Gradske skupštine, kao i hrvatski zastupnik u Australskom parlamentu Toni Krstičević.
Datum objave: 30.06.2014.