Autor: Z.S.
Članovi obitelji Srhoj, razasuti po cijeloj Australiji i Novom Zelandu, već se 38 godina ondje okupljaju na obiteljskim susretima. Na njima svakih tri godine bude i po više stotina ljudi, a ovoj je obitelji napisana i knjiga.
Korijeni
Franica Kumlanc Srhoj (74) danas živi u Veneciji. Po struci učiteljica i pedagoginja, posljednjih 20 godina svog života posvetila je pisanju. Dosad je izdala 12 knjiga. Zajedno sa sinom Jani Kumlanc Srhojem (45) napisala je knjigu ‘Korijeni’.
– U njoj na suptilniji način opisujemo odlaske i dolaske naših iseljenika. Također, opisujemo povijest našeg rodnog kraja, Lovišta, Bogomolje i Nakovana. Naime, naši preci došli su iz Bogomolja na Hvaru 1885. godine u Lovište na Pelješcu, gdje su s drugim obiteljima osnovali ovo mjesto. Za potrebe knjige razgovarali smo sa starima tih krajeva i zapisivali zanimljive priče, a u knjigu smo uvrstili i tekstove mog djeda Jakova, koji je brižno bilježio razne povijesne događaje i priče iz starina. Knjiga obrađuje i emigraciju naših ljudi u Australiju, Novi Zeland i Argentinu od 1890. do 1930. godine – kaže nam Franica.
Njen sin Jani rođen je u Puli. Napisao je do sada nekoliko knjiga s drugim autorima, pisao je poeme, bavi se fotografijom i radi kao televizijski voditelj i novinar u Puli. Njihova zajednička knjiga ‘Korijeni’ u srpnju 2016. godine predstavljena je u australskoj Mareebi tijekom susreta Srhojevih.
– Moj djed po majci, Stjepan, krenuo je 1928. u Australiju i tamo se zaposlio. Radio je na farmi duhana i šećerne trske. Ubrzo je pozvao sinove Vladu i Filipa da dođu u Australiju iz Lovišta. Nakon par godina, Vlado i Filip su pozvali djecu svojeg trećeg brata Stipice u Australiju. Djed Stjepan vratio u domovinu nešto prije Drugog svjetskog rata, gdje je ostao do kraja života. Djedov brat Nikola Srhoj otišao je na drugu stranu svijeta u Argentinu potražiti bolji život. Danas su njegovi potomci mnogobrojni i žive većinom u gradu Santa Fe – tumači nam Franica povijest iseljavanja svoje obitelji.
Srhojevi su uspješni poslovni ljudi
Njeni i Janijevi rođaci danas su u Australiji uspješni poslovni ljudi, a uglavnom se bave farmerstvom. Franica rado izdvaja Umberta Srhoja, najuspješnijeg farmera među njima, koji se bavi uzgojem limete i proizvodnjom mesa, a iz užitka uzgaja konje za utrke. Ostali rođaci uzgajaju tikve, šećernu trsku, mango…
No, ne žive Srhojevi samo u Australiji već i na Novom Zelandu.
– Moj djed po ocu, Jakov Srhoj, i njegov brat Mate krenuli su na Novi Zeland 1896. godine. Moj djed se razbolio i brzo vratio u domovinu, dok je Mate zauvijek ostao na Novom Zelandu.Tamo se obogatio i oženio za Vicu Matijević iz Bogomolja te ostavio brojno potomstvo. Bavili su se vinovom lozom i mljekarstvom – priča Franica.
Koliko su popularni susreti obitelji Srhoj dokazuje da je 2009. susretu u Aucklandu prisustvovalo oko 300 ljudi. Među njima i naša sugovornica. Je li je i potaklo na pisanje ove knjige?
– Na pisanje knjige ‘Korijeni’ potakla me velika ljubav prema rodnom Lovištu, Bogomolju i Nakovani. Istraživala sam povijest tih krajeva i zapisivala u svoje bilješke. Jani je pak istraživao arhive po Hvaru i Dubrovniku. Mnoge zapise smo našli u starim spisima u matičnim uredima. Neke tekstove smo preuzeli i prilagodili od djeda Jakova.
A Srhojevi koji žive tako daleko od domovine svjesni su ovdašnjih prilika, kaže Franica.
– Naši rođaci i ostali iseljenici puno znaju o našem življenju u domovini jer je povremeno posjećuju. Oni su sretni što žive u takvoj sređenoj i bogatoj zemlji, ali suosjećaju s nama u našim problemima. Ovo je zemlja iz koje su odlazili naši stari i oplemenjivali svijet svojim radom i trudom. Australija i Novi Zeland ne bi danas bili takve zemlje da naši ljudi nisu dali svoj doprinos. Mladi ljudi zaslužuju bolju budućnost za sebe i to im treba omogućiti – zaključuje Franica.
Idući projekt – moliški Hrvati
Franica i Jani najavljuju nam i svoj novi projekt koji su u listopadu predstavili u pokrajini Molise. Predstavljanju su, između ostalih, prisustvovali i državni tajnik za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas, predstavnici našeg veleposlanstva u Rimu, gradonačelnik Francesco Trolio… A zapjevao je i Dean Bakić.
– Naš novi projekt koji se sad sprema je istraživanje naših iseljenika u Molise u Italiji, koji su u 15. stoljeću bježeći pred Turcima dospjeli tako daleko.
Datum objave: 28.11.2016.
