Autor: CroExpress
Hrvatska katolička misija za Švicarsku uspostavljena je 1. srpnja 1967. godine i središte joj je bilo u Zürichu. Njezin prvi voditelj bio je fra Ljubo Krasić, franjevac iz Mostara, koji je naslijedio fra Lucijana Kordića, dotadašnjeg dušobrižnika Hrvata u Švicarskoj.
Fra Lucijan Kordić je stigao iz Rima u Švicarsku na liječenje 1953. godine. Od samog je svog dolaska u Švicarsku skrbio oko hrvatskih izbjeglica Drugog svjetskog rata. A kad je pristigao novi veći val Hrvata, bio je i službeno zadužen za brigu o njima. Od 13. rujna 1961. godine imao je pismena odobrenja iz Rima koja su na znanje primili i švicarski biskupi. Kako se broj Hrvata povećavao (1964. godine bilo ih je oko 1.000, a već 1966. godine 3.000, te 1967. čak i 4.000) pojavljuje se potreba organizacije duhovne skrbi. Fra Lucijan nije imao prostorija za rad. Stanovao je u franjevačkom samostanu u Fribourgu i odatle djelovao po cijeloj Švicarskoj kao dušobrižnik Hrvata.
Na prvoj je svetoj misi u Zürichu, koju je slavio 16. srpnja 1967. u crkvi Svete Obitelji u Hottingerstrasse 36, zvanoj Francuska misija, novi misionar fra Ljubo Krasić, izložio svoj program: ‘ …stići k svima, staviti se u službu svima, ne odreći se ni jedne duše, ni jednoga Hrvata ili Hrvatice koji su mi povjereni i nastojati da nitko među njima ne ostane bez svoga znaka raspoznavanja: kao kršćanin, kao katolik Hrvat …’
Početkom 1969. broj radnika ‘pasošara’, kako su nazivali novopridošle radnike, u Švicarskoj bio je 16.098, a na kraju godine 20.800. Polovicom 1970. godine taj se broj, uključujući i sezonske radnike, popeo na preko 26.000. Fra Ljubine su procjene govorile o broju od ukupno 13 tisuća Hrvata katolika. 
Foto: HKM Zürich
U 1969. godini dušobrižničku skrb u Švicarskoj vrše fra Ljubo Krasić i fra Zlatko Ćorić. Oni su te godine napravili 247 putovanja obilazeći vjernike i slaveće svete mise s njima na području cijele Švicarske. Posjetili su 73 grada. Uz to su ispovijedali, držali predavanja i prikazivali filmove. U sedam mjesta je redovito slavljena sveta misa: Zürich, Baden, Basel, Bern, Luzern, St. Gallen i Schaffhausen. Uz to je naveden i broj od još 40 drugih mjesta u kojima je povremeno slavljena sveta misa. Te je godine kršteno 22 osobe, a vjenčano 13 parova. Uspostavljen je kontakt s novih 2.349 Hrvata katolika u Švicarskoj. Poslano je 30.000 pisama, listova i obavijesti.
Naravno, ubrzo je bilo potrebno osnivati i nove misije kako bi se zadovoljile potrebe vjernika. Tako od 1. siječnja 1972. godine počinju djelovati Hrvatske katoličke misije u Baselu i u St. Gallenu. Već sljedeće godine, točnije 1. siječnja 1973., počinje djelovati i HKM Bern. U godini 1982. bit će osnovane dvije misije: 1. siječnja HKM Luzern i 1. rujna HKM Lausanne. Kasnije će biti osnovane još i HKM Graubünden 1990., HKM Frauenfeld 1994., HKM Aargau 1995., HKM Visp 1995. i HKM Zug također 1995., HKM Ticino 1998. i HKM Solothurn 2000. godine. Hrvatske katoličke misije u zapadnoj Švicarskoj, Sion i Lausanne, će se, odlukom nadležnih švicarskih biskupa, ujediniti i od 1. travnja 2008. ponovno biti jedna misija sa sjedištem u Lausanne.
Foto: HKM Zürich
Sedam od 13 hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj izravno je osnivano, cjelovito ili djelomično, od Hrvatske katoličke misije Zürich.
Hrvatska katolička misija Zürich danas obuhvaća kantone Zürich i Glarus. U kantonu Zürichu živi 1.160.600 a u Glarusu 37.600 stanovnika. Hrvata je službeno u kantonu Zürich 7423, a u Glarusu 179. Uvijek se pri tome mora naglasiti da statistički uredi u Švicarskoj u ovim brojkama ne objavljuju one koji su uzeli švicarsko državljanstvo. U gornjem broju nisu uključeni ni oni koji su prijavljeni s bosanskohercegovačkim putovnicama.
U misiji trenutno djeluju tri svećenika misionara. Redovito se slave svete mise na jedanaest mjesta:
• svake nedjelje: Zürich, Winterthur, Dietikon i Horgen,
• dva puta mjesečno: Affoltern am Albis, Bülach, Männerdorf i Uster,
• po jedanput mjesečno: Wald i Glarus,
• jedanput tjedno u Zürichu u crkvi svetih Feliksa i Regule.
Izvor: HKM Zürich
Datum objave: 25.05.2018.
