Autor: CroExpress
O prekidu svih državno-pravnih odnosa s Austro-Ugarskom mogao je donijeti odluku samo Hrvatski sabor kao nositelj povijesnog suvereniteta Hrvatske. On je to i učinio 29. listopada 1918. i tako je nastala prijelazna Država Slovenaca, Hrvata i Srba SHS sa središtem u Zagrebu.
Listopadski događaji u cijeloj carevini vodili su takvu raspletu. Vojni poraz u Prvome svjetskom ratu bio je siguran, kao što su i Wilsonova načela o samoodređenju davala pravo narodima monarhije da traže uspostavu svojih nacionalnih država. U sklopu toga, već početkom mjeseca bilo je uspostavljeno novo vrhovno tijelo južnoslavenskih naroda monarhije – Narodno vijeće, čiji je predsjednik bio Slovenac Antun Korošec. Pokušaji habsburške kuće da se uspostavi neki model kojim bi se sačuvala monarhija u listopadskim danima 1918. nisu imali više nikavih izgleda biti prihvaćeni od naroda carevine. 24. listopada u Beču su propali i posljednji pokušaji cara Karla da sastavi vladu za cijelu državu.
U Zagrebu se nije dugo čekalo. Nakon što je odlučeno da se vojni garnizoni i mornarica stave na raspolaganje Narodnom vijeću, 29. listopada održana je sjednica Hrvatskoga sabora na kojoj su donesene odluke o prekidanju svih odnosa sa starom državom. Veliko oduševljenje naroda, koji se okupio na Markovu trgu i pozdravio odluke Sabora te novoosnovanu državu Slovenaca, Hrvata i Srba pratile su i odluke o imenovanju povjerenika za Istru – Matka Laginje i povjerenika za grad Rijeku – Rikarda Lenca. Time je pokazana briga za jedinstvo hrvatskih zemalja, koje se u staroj carevini nikada nije ostvarilo.
Ali upravo u obrani tih odluka, Narodno se vijeće pokazalo nedoraslo situaciji. Londonski ugovori, kojima je velik dio hrvatske obale bio obećan Italiji te politika brzog ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, požurivana od potpredsjednika Narodnog vijeća Svetozara Pribičevića, uskoro su Hrvatsku doveli u još nepovoljniju državnu zajednicu – Kraljevinu SHS.
Datum objave: 29.10.2015.
