Danas, 2. rujna 2024., Hrvatska bratska zajednica/Croatian Fraternal Union – najstarija, najveća i najznačajnija organizacija hrvatskih iseljenika u SAD-u i Kanadi slavi svoju 130. godišnjicu osnutka.
Hrvatska bratska zajednica Amerike / Croatian Fraternal Union of America (HBZ / CFU) moćno je potporno i osiguravajuće, neprofitno društvo hrvatskog iseljeništva u SAD-u i Kanadi te važna humanitarna i patriotska organizacija hrvatskoga naroda. Osnovana je 2. rujna 1894. u Allegheny koji je s vremenom postao dio Pittsburgha. S manje od 300 članova 1894., danas broji oko 60 000 tisuća volontera. Imovina joj se procjenjuje na više od 500 milijuna dolara s tendencijom rasta.
Zajednicom su predsjedali istaknuti intelektualci Zdravko V. Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pavlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav I. Mandić, John Badovinac, a zatim je na prijelazu 20. u 21. stoljeće punih 35 godina Zajednicom predsjedao Bernard M. Luketich.
Aktualni je glavni nacionalni predsjednik Edward W. Pazo tu časnu dužnost preuzeo prije točno deset godina po umirovljenju predsjednika Bernarda M. Luketicha 1. srpnja 2014. Možemo stoga reći kako je Zajednicu u proteklih 130 godina najviše afirmirao na društvenom i kulturnom planu Bernard M. Luketich, znameniti etnički lider američkih Hrvata koji je za svojih devet mandata izdignuo HBZ u poslovnoga diva koji se ponosi svojom filantropijom u lokalnim iseljeničkim zajednicama.
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a. Njegov program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti. No, u sklopu fraternalističkih ustanova razvijale su se društvene, kulturne i sportske aktivnosti. Kroz njih su se iseljenici borili za afirmaciju svojih etničkih prava u domicilnom društvu, prenosi Glas Hrvatske.
Osim toga, preko njih su davali gospodarsku i političku potporu svojemu narodu u staroj domovini u borbi za nacionalno oslobođenje. Američki fraternalizam razvoj najviše zahvaljuje radništvu. Došavši u stranu zemlju, u kojoj su ljudi govorili različitim jezicima i imali drukčije običaje, doseljenici su izgrađivali osjećaj zajedništva i solidarnosti u dvjema institucijama: etničkim crkvama i bratskim organizacijama. Te su im dvije organizacije olakšavale prijelaz u novo društvo − osiguravajući im mjesto molitve, mjesto za društveno okupljanje i mjesto gdje su učili kako prihvatiti vrijednosti novoga američkoga društva.
Počeci stvaranja fraternalističkih organizacija javljaju se prije 155 godina, kada je John J. Upchurch, željezničarski radnik, organizirao prvo takvo društvo pod nazivom The Ancient Order of United Workmen. Bilo kako bilo, vremena su se mijenjala i razvijala se industrija osiguranja u raznim smjerovima. Američki bratski savez trenutačno ujedinjuje 54 dobrotvorna društva diljem SAD-a, koja umrežavaju više od 7 milijuna pojedinaca, što ih čini jednom od najvećih američkih mreža volontera, među kojima su i vrijedni članovi Hrvatske bratske zajednice još od 1894.
Dosad je HBZ imala 26. konvencija na kojima članstvo u pravilu zastupa oko 220 izaslanika iz više stotina odsjeka i gnijezda. Najviše odsjeka djeluje u SAD-u i to 92, a nešto manje u Kanadi. Od početka 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u RH i to odsjek 2000 u Zagrebu, odsjek 2001 Ogulinu, odsjek 2004 u Koprivnici, odsjek 2005 u Rijeci, odsjek 2006 u Splitu i odsjek 2007 u Županji.
Najmasovnije članstvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem Pennsylvanije, Ohia, Illinouisa, Californije, ali i diljem Ontaria u Kanadi. Suvremenim središtima fraternalizma, u milijunskoj hrvatskoj dijaspori na sjeverno-američkome kontinentu, mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i Toronto u Kanadi.
Autor: CroExpress Datum objave: 02.09.2024.