Autor: CroExpress
Bilo je sunčano uskršnje jutro 27. ožujka 2016. kada su župljani Hrvatskog katoličkog centra Canberra-Queanbeyan napokon ugledali svoju crkvu sv. Augustina u novom ruhu. Radovi na obnovi su intenzivno trajali tri mjeseca, ali su pripreme za obnovu počele puno ranije. Župnik fra Miroslav Jelić imao je viziju nove crkve već u prvoj godini svoga mandata u Canberri, kojeg je započeo u kolovozu 2012. godine. Kao i svaki veliki projekt, i ovaj je zahtijevao detaljno planiranje, logističku pripremu, i prije svega potporu onih bez kojih nijedna crkva nema smisla – svojih vjernika.
U Canberri i susjednom Queanbeyanu, prema procjeni Hrvatske katoličke misije Canberra-Queanbeyan, živi između pet i sedam tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Kao i u druge australske krajeve, naselili su se ovdje uglavnom u 60-im i 70-im godinama 20. stoljeća. Upravo početkom 70-ih s radom je i službeno započela hrvatska misija u ovom dijelu Australije.
Važan rad hrvatskih misionarki
HKC u Canberri osnovan je 1971. godine. Prije dolaska franjevaca Bosne Srebrene, za duhovne potrebe Hrvata Canberre brinuli su hrvatski franjevci iz Sydneya.
Prve hrvatske misionarke stigle su u Canberru iz Melbournea. Sestre klanjateljice krvi Kristove od 1963. godine živjele su u Melbourneu, a u Canberru su preselile 1971., nakon što je stiglo odobrenje iz Zagreba. Nakon dvije godine bezuspješnih pokušaja, 1973. godine sestre konačno uspijevaju kupiti kuću. Leopolda Melek, Mihelina Antunović, Tereza Kuzmić i Klara Jakovljević uselile su u svoj novi dom. Sestre Marija Ćosić i Julia Galir radile su u nadbiskupovoj kući.
Misionarke su pokrenule i prvi hrvatski crkveni zbor, St. Cecilia, koji je i dan danas važan dio liturgije. Osnovale su i Hrvatsku etničku školu. 
Kako je humanitarni rad uvijek bio važan u njihovom djelovanju, tako su 1991. sestre Slavica Turčić i Branka Vlaičević osnovale Hrvatski humanitarni centar. Tri godine kasnije, sestre su preselile u Hrvatsko selo, njegovateljski dom i stanovi za starije i nemoćne osobe.
Mladi fra Miroslav uspješno prebrodio veliku prepreku
Od 1998. godine hrvatski centar je vezan uz crkvu sv. Augustina (St. Augustine) u četvrti Farrer. Crkva je izgrađena 1976. godine. Nakon što je ova crkva ustupljena za potrebe naših doseljenika, prostor oko nje i župna kuća prošli su kroz nekoliko projekata uređenja, ali sama crkva nije doživjela preobrazbu.
Plan obnove crkve osmišljen je prije gotovo dvije godine, pisalo je u srpnju ove godine franjevačko glasilo Svjetlo Riječi. Trebalo je prikupiti novčana sredstva, uvjeriti ljude da se isplati ulagati. Nimalo lak zadatak za mladog svećenika, najmlađeg u australskom glavnom gradu. Međutim, fra Miroslav uspješno je prebrodio i ovu prepreku. Hrvati, koji su u Canberri poznati kao uspješni graditelji, pomogli su obnovu svoje crkve bilo novčanim prilozima, bilo svojim radom, bilo donacijom građevinskog materijala.
Radovi na obnovi crkve (foto: HKC Canberra)
Plan obnove uključivao je obnovu cjelokupnog interijera. Nove klupe dostavljene su iz BiH, a mramorni kamen kojim je popločen pod crkve iz Hrvatske, simbolički tako povezujući stari kraj vjernika s njihovom novom domovinom. Ugrađen je i novi strop, sustav podnog grijanja, rashladni sustav, dok je prostor dodatno obogaćen crkvenim namještajem.
Fra Miroslav je želio da u crkvi bude što više svjetla, kao kontrast ranijem tamnom, tmurnom i zatvorenom interijeru. Stoga je bijela boja ta koja dominira, kao simbol jednostavnosti, čistoće i svetosti, a istovremeno i boja koja izaziva mir i optimizam. Brezino drvo u svijetložutoj boji od kojeg su izgrađene klupe daje prostoru dojam topline. Svjetla predstavljaju zvijezde, simbolizirajući nebo i Božju neograničenost. Sakralni prostor je tako kristalno jednostavan, ali istovremeno topao i ugodan, pružajući prikladan ambijent za kontemplativni susret s Bogom i samim sobom.
Osim crkve, obnovljena je i crkvena dvorana. Jer nakon duhovne obnove, potrebno se i tjelesno okrijepiti – uz čašicu pića i razgovora. Fra Miroslav se nada da će dvorana pridonijeti okupljanju zajednice oko novih sadržaja društvenog karaktera. U planu je pokretanje učenja hrvatskog jezika i uređenje nove knjižnice kako bi ovaj katolički centar s vremenom prerastao u mjesto ne samo duhovnog, već i kulturnog okupljanja Hrvata Canberre.
Prateći trendove održivog razvoja, na krov crkve ugrađeni su solarni paneli jačine 30kW kako bi se uštedjelo na energiji. To je prvi takav projekt na jednoj hrvatskoj crkvi u Australiji, a i u kanberskoj biskupiji. Sv. Franjo, poznati ljubitelj prirode, svakako bi s odobravanjem gledao na ovakvu ekološku osviještenost svoje franjevačke braće.
Projekt obnove interijera crkve bit će kompletiran novim oltarom, krstionicom, ambonom i vitrajima. Radovi su u pripremi tako da će projekt obnove interijera crkve biti kompletiran do Božića ove godine.
Upitan o svom idućem projektu fra Miroslav samo skromno odgovara: ‘Vidjet ćemo’. Bez sumnje u planu ima već neku novu ideju koja čeka svoju priliku da bude pretvorena u djelo! Na radost svojih župljana u australskom glavnom gradu.
Datum objave: 05.08.2016.
