Autor: CroExpress
U povodu 650. obljetnice Bečkog sveučilišta, u subotu 10. listopada 2015, održan je simpozij pod nazivom ‘Hrvati na Bečkom sveučilištu’. Hrvati su doslovno od prvog dana prisutni na ovom sveučilištu, a njegovom je otvorenju prisustvovao čak i zagrebački biskup!
U organizaciji Hrvatske akademske zajednice u Austriji te Povijesnog instituta u Beču a pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i Veleposlanstva RH u Austriji, simpozij je održan na sveučilišnoj Katedri za slavistiku Sveučilišta u Beču.
Uz niz poznatih hrvatskih i austrijskih akademika i znanstvenika, skupu je nazočila i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. sc. Vesna Cvjetković te mr. sc. Krešimir Kovačićek, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, a dr. sc. Zdenka Weber, opunomoćena ministrica u Veleposlanstvu RH Austrije, vodila je skup.
Brojne okupljene pozdravili su voditelj Slavistike prof. Vladimir Biti, akademik Josip Bratulić u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Zagreba, akademika Zvonimira Kusića, prof. Leonardo Marušić sa Sveučilišta u Zadru, Ivana Perkušić, predstavnica Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, te Igor Lacković i Marijan Kalapurić u ime Hrvatske akademske zajednice.
Hrvati su doslovno od prvog dana osnutka prisutni na Bečkom sveučilištu, kazala je voditeljica znanstvenog skupa, dr. Zdenka Weber potkrijepivši to činjenicom da je činu osnutka Sveučilišta 12. ožujka 1.365. godine prisustvovao i zagrebački biskup Stjepan III. Kaniški, banski namjesnik i diplomat, te je upisan u Zakladnoj povelji Sveučilišta u Beču kao jedan od časnih svjedoka.
Prije početka znanstvenog referiranja, predsjednik Hrvatske akademske zajednice (HAZ) Austrije mr. Igor Lacković pozdravio je sve sudionike. U prvom redu zahvalio se inicijatorima i najzaslužnijima za održavanje ovog povijesnog simpozija Anamariji Manestar ravnateljici HAZ-a Austrije, Josipu Seršiću HAZ- Austrije, Zdenki Weber Veleposlanstvo RH u Austriji , Bernardici Katušić sa Instituta za slavistiku Bečkog sveučilišta. Lacković je naglasio kako će Hrvatska akademska zajednica u Austriji tiskati jubilarnu knjigu ‘Hrvati na Bečkom sveučilištu’ te na taj način ostaviti pisani trag svih nazočnih referenata koji su sudjelovali na Znanstvenom skupu povodom obilježavanja 650. obljetnice.
Predsjednik Hrvatske akademske zajednice (HAZ) u Austriji mr. Marjan Kalapurić istaknuo je kako su, ‘Hrvati u bogatoj i bremenitoj povijesti hrvatskog naroda od sedmog stoljeća do danas, ostavili dubok i neizbrisiv trag u europskoj povijesti Bečkog sveučilišta, koje je u 650 godina postojanja iznjedrilo brojne hrvatske znanstvenike i intelektualce svjetskog glasa’.
Akademik Josip Bratulić je, pozdravljajući nazočne u ime predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu, napomenuo kako je u Beču studiralo više od 400 Hrvata koji su nakon studija postali hrvatski velikani ili izuzetno poznati po svom djelovanju, te još mnogo onih manje poznatih ili ne poznatih javnosti. Među poznatima je istakao prosvjetitelje Josipa Juraja Strossmayera, Ljudevita Gaja, Ivana Meštrovića, matematičara, astronoma, fizičara, isusovca Ruđera Boškovića, slavista Vatroslava Jagića, rektore Bečkog sveučilišta Adama Dvertića i Ludovika Adamovića (pl. Čepinski), osnivača bečke Romanistike Adolfa Mussafia iz Splita itd. Na Bečkom sveučilištu, kako je istaknuto, studirali su i poznati hrvatski skladatelji Ivan pl. Zajc, Franz Suppe, Ivo Tijardović i dirigent Lovro Matačić.
Referenti i teme o kojima je bilo riječi na skupu bile su:
* ‘Hrvatski intelektualci – Bečki studenti u 19 stoljeću – neke studije (Dr. Vlasta Švoger, Hrvatski institut za povijest, Zagreb)
* ‘Hrvatski studenti i profesori na Bečkom sveučilištu’ (akademik Josip Bratulić, HAZU, Zagreb)
* ‘Antun Bauer-student Bečkog sveučilišta / rektor Zagrebačkog sveučilišta’(Dr. Ivan Koprek, pročelnik Hrvatskog povijesnog instituta u Beču)
* ‘Od učenika u Rijeci do botaničara u Beču’ (Prof.dr. Ana Alebić Juretić, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci)
* ‘Hrvatske akademičarke u Beču u 19. i 20. stoljeću’ (Mr. Anamarija Manestar, HAZ-u Austrija)
* ‘Hrvatski studenti u Beču u doba prosvijećenog apsolutizma’ (Dr. Ivana Horbec, čitala V. Švoger ,Hrvatski institut za povijest, Zagreb)
* ‘Utjecaj austrijske uprave na urbanistički razvoj, školstvo i svakodnevni život u Zadru na prijelazu stoljeća’ (Dr. Antonija Mlikota, Sveučilište Zadar)
* ‘Hrvatski kolegij u Beču i njegovi studenti na fakultetu u Beču’ (Prof.dr. Alojz Jembrih, Sveučilište, Zagreb)
* ‘Hrvati na Bečkom sveučilištu u 14. i 15. stoljeću’ (Dr. Josip Seršić, HAZ, Beč)
* ‘Gradišćanski Hrvati na univerzitetima u Beču’ (Dr. Nikola Benčić, austrijski znanstvenik i član HAZU Zagreb)


Datum objave: 13.10.2015.