HRVATI NA BEČKOM SVEUČILIŠTU 650 PLUS Simpozij u Velikom Borištofu

Autor: Josip Seršić

Simpozij ‘Hrvati na Bečkom sveučilištu 650 plus’ je nastavak prvoga simpozija ‘Die Kroaten an der Wiener Universität’, održanog u okviru 650-godišnjeg jubileja Bečkog sveučilišta koji je 2015. god. održan na Institutu za slavistiku toga sveučilišta.

Naime, Bečko sveučilište je osnovano 1365. godine. Za sve post-jubilejske sadržaje koji se nadovezuju na proslavu ove obljetnice predviđena je (od strane Sveučilišta) oznaka ‘650 plus’.

Ovaj simpozij u Velikom Borištofu organizirala je Hrvatska akademska zajednica Austrije (HAZ/A, Beč) u Kugi (KUlturna zadruGA) 17. studenog. Na prvom mjestu se je radilo o hommage-u gradišćanskohrvatskim akademskim građanima. Jedino je Josip Seršić (HAZ/A) održao referat ‘Die Kroaten an der Wiener Universität im XVI.-XVIII. Jahrhundert’ na njemačkom jeziku i to radi kontinuiteta s njegovim prethodnim radom. Inače je simpozijski jezik ovaj put bio hrvatski standardni, kao i gradišćanskohrvatski jezik.

Robert Hajszan (Panonski Institut Pinkovac/Güttenbach) je održao referat ‘Panonija: akademsko i kulturno područje Hrvata’. Zatim je Ivana Horbec (Hrvatski institut za povijest) referirala na temu ‘Bečki Medicinski fakultet i profesionalizacija kirurgije u Hrvatskoj u 18. stoljeću’. Vlasta Švoger (s istoga instituta) održala je referat ‘Studij teologije u Beču i `Frintaneum´ kao odskočna daska za uspješne karijere hrvatskih svećenika u 19 stoljeću’.

Moderator je bio prvi predsjednik HAZ-a Igor Lacković, a iza ovog bloka predavanja uslijedila je i odgovarajuća diskusija.

Iza pauze je Herbert Gassner (Hrvatska čitaonica i knjižnica ‘Filip Kaušić’ Celindof/Zillingtal) održao predavanje ‘Rektor Filip Kaušić S. J. /1618.-1673./ – nova istraživanja’), o prvom rektoru Zagrebačkoga sveučilišta. Mladi samostalni istraživač Mihael Maljak je predavao na temu ‘Gradišćanski Hrvati na bečkim sveučilištima i drugim visokim učilištima u zadnjih 20 godina’. Nikola Benčić je predavao ‘O sveučilišnoj izobrazbi gradišćanskih Hrvata’, čime je nastavio temu svojega prethodnog rada. Na kraju je Anamarija Manestar (ravnateljica HAZ-a) održala referat ‘Ivan Kostrenčić – bečki dvorski bibliotekar’.

Domaćin iz Kugi Stefan Pauer moderirao je kroz drugi dio simpozija i konačnu (plodnu i živahnu) diskusiju. 

Datum objave: 20.11.2017.