Hrvatski kulturni ‘gastarbajteri’ odavno su bili uspješni u Njemačkoj.
Niz njemačkih i austrijskih kulturnjaka rođenjem su i djelovanjem bili povezani s Hrvatskom. Otac antropozofije Rudolf Steiner ugledao je svjetlo dana u Kraljevcu 27. veljače 1861. na hrvatsko-mađarskoj granici gdje je njegov otac službovao kao željezničar. Za Steinera kao antropozofa mjesto rođenja nije slučajno.
Austrijski pisac Öden von Horvath (1901.-1938.) rođen je u Rijeci, a obitelj mu potječe iz Mađarske gdje je prezime Horvath (Hrvat) jedno od najčešćih.
U Splitu je god. 1819. rođen skladatelj opereta, opera i simfonija Franz von Suppe koji je podržavao veze s više Hrvata u Zadru, tada glavnom gradu Dalmacije, posvetivši nekoliko svojih skladbi zadarskom Filharmonijskom društvu. U njegovoj operi ‘Das Matrosen Heimkehr’ radnja se odigrava na Hvaru, a uvertiru prožimlje hrvatski folklor iz Dalmacije.
Skladatelj prve hrvatske opere ‘Ljubav i zloba’ Vatroslav Lisinski s pravim imenom Ignaz Fuchs (1819.-1854.), po ocu je bio slovenskoga, po majci njemačko-židovskoga podrijetla.
Valja napomenuti da su tijekom Prvog hrvatskoga preporoda mnogi nehrvati u nas pohrvaćivali svoja imena ili, premda su bili stranci podrijetlom, postadoše vatreni Hrvati kao Grk Dimitrije Demetar (dramski pisac), romanopisac August Šenoa (podrijetlom Čeh), jezikoslovac Stjepan Šulek (podrijetlom Slovak), pjesnik Petar Preradović (prvotno pravoslavni Srbin), isto tako Josip Runjanin koji je uglazbio hrvatsku himnu, političar i jezikoslovac, Ljudevit Gaj (obitelj mu je iz Češke) itd.
Hrvatski kulturni ‘gastarbajteri’ odavno su bili uspješni u Njemačkoj
S druge strane u Njemačkoj su djelovali i neki važni hrvatsku kulturnjaci, primjerice književnik Milan Begović koji je u Hamburgu bio dramaturg kazališta Deutsches Schauspielhaus. Begović je napisao libreto za vrhunsku hrvatsku operu Jakova Gotovca ‘Ero s onoga svijeta’ koja se u Njemačkoj davala više puta pod imenom ‘Ero, der Schelm’.
U Berlinu je radio kao novinar profinjeni hrvatski pisac Fran Mažuranić, no nažalost njegovi njemački tekstovi, objavljeni pod pseudonimom, ne mogu se pronaći. Petar Preradović napisao je svoje prve pjesme na njemačkom, ali i ban Josip Jelačić ogledao se u pjesništvu na njemačkom jeziku; neki su mu stihovi prevedeni na hrvatski tek prije tri desetljeća.
Ne smijemo zaboraviti da je njemački jezik bio prvi strani izričaj u višim društvenim slojevima na sjeveru Hrvatske. Ponekad je to bio prilično iskrivljeni njemačko-austrijski s kojim se rugao Miroslav Krleža nazivajući ga ‘Agramer Küchendeutsch’. Ipak ne možemo zamisliti Krležine drame bez obilja monologa i dijaloga na ‘Hochdeutschu’.
U Zagrebu su sve do kraja Drugog svjetskog rata izlazile novine na njemačkom, od kojih je bila najpoznatija ‘Agramer Tagblatt’. Nažalost danas nam nedostaje barem jedan tjednik na jeziku Goethea i Schillera, kakve imaju Mađari, Česi i Rumunji. U Njemačkoj su djelovali veliki hrvatski glazbenici, da spomenemo dvojicu najvažnijih, kao skladatelj Milko Kelemen i dirigent Lovro pl. Matačić.
Goethe je preveo hrvatsku ‘Hasanaginicu’, a da za njezino podrijetlo nije znao
Kad smo već kod njemačkih klasika spomenimo da je Johann Wolfgang von Goethe prepjevao zasigurno najljepšu hrvatsku narodnu pjesmu ‘Hasanaginicu’ koju mu je otac srpskoga jezikoslovlja i nacionalizma Vuk St. Karadžić podmetnuo kao srpsku, premda ju je talijanski putopisac Alberto Fortis pronašao u izrazito hrvatskom kraju u Imotskoj krajini i objavio u svojoj knjizi ‘Viaggio in Dalmazia’ (Venezia, 1774.).
Friedrich Schiller pak naveliko se žalio u svojoj drami ‘Wallenstein’ na hrvatske vojnike u tridesetogodišnjem ratu, tvrdeći da su bili brutalni, što je, valjda, istina, ali se po tome nisu ništa razlikovali od ostalih bojovnika. Na Hrvate kao narod, ali i na ostale južnoslavenske narode, posebno se okomio Marxov suborac Friedrich Engels nazivajući ih ‘ostacima naroda, osuđenih na propast’.
Marx i Engels psovali su Hrvate pod vodstvom bana Josipa Jelačića jer su pomogli ugušiti mađarsku revoluciju burne godine 1848., ali ne zbog svoga ‘antirevolucionarstva’ nego protiveći se mađarskom imperijalizmu koji je sve do kraja Prvog svjetskog rata bio ključni krivac za propast Austro-Ugarske kao začetka ujedinjenja Europe.
Autor: CroExpress/Gojko Borić Datum objave: 23.10.2021.
