PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

20.08.2019
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

U AUSTRIJI 79 999 HRVATSKIH DRŽAVLJANA?! Malo Morgen! Hrvata je u Austriji 200 000 i više

Foto: Hrvati iz Beča/CroExpress

Foto: Hrvati iz Beča/CroExpress

Već sam puno pisao o nedorečenosti austrijske statistike pa i svojevrsnom manipuliranju brojkama. Najnovije izvješće s 1. siječnjem 2019. daje zanimljivu brojku od 79 999 hrvatskih državljana u Austriji!?

Br. pregleda: 1262

Autor: CroExpress/Željko Batarilo

No, ako samo usporedite ove službene austrijske statističke podatke, s brojem vrlo jasnih i konkretnih pokazatelja kao što su primjerice oni Hrvatskih katoličkih misija, onda ćete vidjeti uvelike taj nesrazmjer. Hrvatska katolička misija u Beču samo broji više od 40 000 vjernika.

Zašto je ovaj statistički podatak o broju Hrvata u Austriji uvelike umanjen?

Hrvati su u Austriji po austrijskim statističkim podacima iz zemlje bivše Jugoslavije, iako smo valjda samostalna i međunarodna priznata država već gotovo tri desetljeća, a u Europskoj uniji već šest godina.

Mi smo za službeni Beč Balkanci, a u najboljem smo slučaju svrstani u 'zemlje bivše Jugoslavije osim Slovenije i Hrvatske'. Nejasna mi je tolika patnja austrijskih statističara pa onda neizravno i izravno službene politike Beča za nekakvom Jugoslavijom, kada i nje već nema čak ni formalno još iz vremena saveza Srbije i Crne Gore odnosno njihova razdruživanja 2003. odnosno 2006.

Dakle, iako od 1992. do 2003. godine u iluzornom pokušaju da se prikaže kao neposredni nasljednik Druge Jugoslavije, bez nekog jasnog utemeljenja, s obzirom na to da su četiri od šest država proglasile razdruživanje, bila je Jugoslavija. Kakva-takva. Od 2003. nastala je Državna zajednica Srbija i Crna Gora, a 2006. Crna Gora se osamostalila te onda, jasno, i Srbija.

Iako već 16 godina nema formalno nikakve i nigdje postojeće Jugoslavije, (da ne govorim da je nema u stvari već od 1992.), osim u Austriji, gdje eto i danas možemo čitati paradigme 'bivša Jugoslavija osim Hrvatske i Slovenije'.

Svašta. Stoga mene uopće ne čudi što Austrija insistira na nekakvom bosansko-hrvatsko-srpskom jeziku, kada je vrlo jasno da takav jezik nikada u stvari nigdje nije ni postojao, a ne postoji ni sada. Osim u Austriji?! Nema nikakve sumnje kako su to jako slični jezici i da se govornici tih jezika razumiju, ali razumijevanje jezika pa i sličnost ne znači jednakost.

Doduše, da ne bi bilo zabune: ovaj famozni 79 999 je broj hrvatskih državljana u Austriji, a ne nikako broj Hrvata u Austriji.


Tu i jest zamka! Rijetko ćete, gotovo nikako, pronaći broj Hrvata u Austriji ili, još preciznije, broj osoba u Austriji hrvatskog podrijetla. Znači li to onda da je puno osoba hrvatskog podrijetla u Austriji primilo austrijsko državljanstvo pa su naturalizirani i nema ih u ovih 79 999?

Nipošto! Radi se svega o njih nekoliko tisuća, a u zadnje vrijeme, posebice nakon što je Hrvatska u Europskoj uniji, broj hrvatskih državljana koji primaju austrijsko državljanstvo je zanemariv i godišnje ne prelazi više od stotinjak osoba.

Nema sumnje, asimilacija je učinila svoje i ona se mora jasno predvidjeti, da za nekoga tko je ovdje rođen pa čak i čiji su roditelji ovdje rođeni, pripadniku četvrte generacije, realno teško možemo 'tražiti' hrvatsku pripadnost.

Do najvećeg nesrazmjera u ovim brojkama i stvarnog stanja dolazi zbog toga što su Hrvati iz Bosne i Hercegovine po Austrijancima Bosanci, čak neovisno čije državljanstvo imaju, odnosno imaju li dvojno, BiH i hrvatsko, već im je presudno mjesto prebivališta iz kojeg su došli u Austriju.

Ako ste Hrvat iz Orašja, Sarajeva ili Mostara, vi ste za austrijske statističare Bosanac pa što god to značilo. Isto je i s bosanskim Srbima. Srbijanskih državljana po ovoj statistici u Austriji ima 121 000 i čine drugu iseljeničku skupinu odmah iza Nijemaca, iako bi se mnogi od vas zakleli da su na prvom mjestu Turci. Nisu. Pa samo je broj Srba u Beču oko 100 000, jer i njih, koji su došli iz BiH, nema u ovoj statistici.

Pitat ćete se onda što je s Bošnjacima? Po površnom pregledu moglo bi se olako zaključiti da ih ima 96 000 i da su peta iseljenička skupina odmah iza Rumunja. Sasvim je jasno da Bošnjaka realno nema toliko u Austriji i da se ova suma nikako ne može samo pripisati Bošnjacima.

Najrealniji pokazatelj broja Hrvata u Austriji je onaj kojim se ističe uporaba materinskog ili prvog jezika.

Po tom pokazatelju Hrvata je u Austriji 140 000, oni koji su se izjasnili da je njihov materinski jezik hrvatski. Kada ovome broju pridodamo i značajan broj Hrvata neovisno o državljanstvu, materinskom jeziku, mjestu rođenja odnosno generacijskoj pripadnosti iseljenika trećeg i četvrtog naraštaja, a uzeli hrvatsko podrijetlo kao vrlo jasnu sociološku komponentu, došli bismo i do 200 000, a u nekim slučajevima, bez imalo pretjerivanja i veće brojke Hrvata u Austriji.

10.08.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2019.