PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

09.12.2019
tekst
tekst

Hrvati iz Europe

'HRVATI SU SOL U NJEMAČKOJ KATOLIČKOJ JUHI' Možemo biti ponosni na svoj ugled

Foto: Gojko Borić

Foto: Gojko Borić

Kolumna Gojka Borića.

Br. pregleda: 3151

Autor: Gojko Borić

Hrvati u Kölnu mogu biti ponosni na svoj ugled u ovome gradu. Prigodom otvorenja Hrvatske katoličke misije u gradu na Rajni blagoslov je obavio tadašnji nadbiskup, Joseph kardinal Frings (1887.-1978.), poznat po svojim naprednim stajalištima na Drugom vatikanskom koncilu, ali i poslijeratnom hrabrenju lokalnog stanovništva da u nevolji nije grijeh otuđiti ugljen i hranu što je onda ušlo u jezičnu uporabu pod nazivom 'fringsen'. Na zgradi naše Katoličke misije vijorila je hrvatska zastava bez socijalističkih oznaka (a što bi drukčije moglo biti?) pa su jugoslavenske komunističke novine pisale da je to bila ustaška zastava i da je Misija 'neprijateljski punkt' u navodno Jugoslaviji sklonoj Njemačkoj.

Vijest koja će vas zanimati: GOJKO BORIĆ Moja razmišljanja u povodu uskršnje mise u crkvi Male braće u Kölnu

Drugi važan kardinal i nadbiskup Kölna, Joachim Meisner (1933.-2017.), bio je još više oduševljen hrvatskim katolicima jer je postao svećenikom ugledavši se u nadbiskupe mučenike Stepinca (Hrvatska), Wyszynskoga (Poljska) i Mindzentyja (Mađarska), te prijateljevao s našim kardinalom Franjom Kuharićem od kojega je, kako mi je rekao, među ostalim naučio da dan treba započeti s obilnom doručkom i čašicom, dvije lozovače, i onda cijeli dan ništa ne jesti nego samo kasno večerati.

Kardinal je često posjećivao Hrvatsku i bio oduševljen njezinim ljudima i prirodnim ljepotama. To sam i doživio kad sam s njim napravio intervju jedno jutro u 7 i pol sati, kad mi je u mikrofon rekao kako su 'Hrvati sol u njemačkoj katoličkoj juhi'. A znamo kako bi juha bila neprijatna bez soli. Inače, kardinal Meisner bio je jedan od konzervativnijih u njemačkoj i uopće u svjetskoj Katoličkoj crkvi.

Prema najnovijim procjenama Hrvata u Njemačkoj ima oko 420.000, što onih od prije, tako i novih doseljenika kojih je oko 75.000. Dakle 'novaka' je čitav jedan osrednji hrvatski grad. Ako hrvatska selidba naroda bude nastavljena, moglo bi se dogoditi da Hrvata za pet ili šest godina bude u Njemačkoj pola milijuna, jedna veća hrvatska županija. 

Kad bi naši iseljenici dobili ono pravo koje imaju Nijemci, naime dopisno glasovanje, predstavnika tzv. dijaspore u Hrvatskom saboru bilo bi barem deset ili petnaest, bilo bi ih više nego što ima jedna od koalicijskih stranaka u sadašnjoj hrvatskoj vladi; od njih bi možda zavisilo sklapanje neke nove koalicije. Oni bi u tom slučaju mogli proturiti izglasavanje Zakona o iseljeništvu sa svim sadržajima koji bi mogli biti od koristi za organiziran povratak Hrvata iz tuđine u njihove domovine, on što rade Izraelci od osnivanja svoje države god. 1948. do danas.

No, to vladajući u Zagrebu očito ne žele. Navodno oni koji ne plaćaju porez ne bi trebali imati pravo glasa. Sve da je to tako bilo bi besmisleno jer novčane pošiljke hrvatske dijaspore iznose samo nešto manje od zarade od turizma, a to je najuspješnija grana hrvatskoga gospodarstva. Osim toga, hrvatski Ustav jamči ravnopravnost svim hrvatskim državljanima bilo gdje živjeli. Sve dok Hrvati u dijaspori ne budu stvarno ravnopravni u svemu s hrvatskim građanima u domovini, hrvatska demokracija neće biti onakva kakva je zapisana u Ustavu i zakonima. 

23.04.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2019.