PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

28.02.2020
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

PREMIJER PLENKOVIĆ PODNIO IZVJEŠĆE U SABORU Hrvatska od 2013. iz proračuna EU-a dobila 'čistih 20 milijardi kuna'

Foto: HINA/Edvard ŠUŠAK

Foto: HINA/Edvard ŠUŠAK

Hrvatska u idućih šest mjeseci predsjeda Vijećem EU-a nakon samo sedam godina članstva i 30 godina nakon velikosrpske agresije i to je veliko postignuće za zemlju i sve njezine građane, istaknuo je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković.

CroExpress/Hina

Plenković je u Saboru predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije i podnio izvješće o sastancima Europskog vijeća u protekloj godini.

U uvodnom izlaganju, Plenković je istaknuo da se Hrvatskom saboru obraća točno na 28. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 22. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja.

Hrvatska nakon samo sedam godina članstva u EU-u i samo 30 godina nakon uvođenja demokracije u zemlji, nakon velikosrpske agresije Miloševićevoga režima i nametnutog rata, ima prigodu biti za kormilom drugog svjetskog gospodarstva i zajednice od pola milijarde ljudi, kazao je premijer, istaknuvši da je to veliko postignuće za cijelu zemlju i veliko priznanje za sve njezine građane, a osobito za one koji su najviše dali za hrvatsku slobodu, a to su hrvatski branitelji.

Naglasio je da je Europska unija danas zajednica suverenih država koja je nastala kao projekt mira i solidarnosti, u kojoj razvijenije članice pomažu manje razvijenima i u kojima se načelo solidarnosti manifestira kroz sve europske politike.

Hrvatska je od 2013. iz proračuna EU-a dobila 'čistih 20 milijardi kuna', napomenuo je.


'Europska unija je obitelj europskih naroda kojoj je hrvatski narod privržen, privržen je i kršćanskim korijenima, oduvijek je pripadao toj zajednici i dijelimo i zajedničke ciljeve i vrijednosti, a i zajedničku budućnost', kazao je.

'Naši partneri nas danas više nego ikada uvažavaju, prepoznaju naš težak put i poštuju poziciju Hrvatske', kazao je, podsjetivši na riječi nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koja je u utorak u Europskom parlamentu kazala da je Hrvatska 'prošla kroz krvavo ratište da bi danas postala samo srce Europske unije'.

Za snažnu Europu u svijetu punom izazova

Prioriteti hrvatskog predsjedanja EU-om temelje se na četiri stupa, a to su Europa koja se razvija, Europa koja povezuje, Europa koja štiti i Utjecajna Europa. U zemlji će se tim povodom održati više od 200 sastanaka, a hrvatski će predstavnici u Bruxellesu voditi više od 1400 sastanaka.

Hrvatska će se na čelu EU-a zauzimati za snažnu Europu u svijetu punom izazova, kako glasi i slogan predsjedanja, kazao je premijer.

'Želimo da gospodarski snažna Europa ojača i naše države, pa i Hrvatsku, a naravno i da da bolji položaj našim građanima. Želimo jaču europsku infrastrukturu, bolje i kvalitetnije ljudske potencijale, ojačati sigurnost naših građana te učiniti Uniju liderom na globalnoj sceni na temelju vrijednosti koje dijelimo', kazao je.

Najvažniji politički zadaci koji stoje pred Hrvatskom su pregovori o novom višegodišnjem proračunu EU-a, Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027. (VFO), zatim zaključenje procesa povlačenja Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, promicanje europske perspektive zemalja jugoistočne Europe te rad na Konferenciji o budućnosti Europe, kazao je.

Glede politike proširenja, Plenković je ponovio da će Hrvatska 6. i 7. svibnja u Zagrebu organizirati sastanak na vrhu čelnika zemalja članica EU-a i zapadnog Balkana, 20 godina nakon prvog takvog sastanka.

Hrvatska očekuje da će taj sastanak politiku proširenja na određeni način staviti u 'novi, bolje strukturiran i afirmativniji kontekst' nego što je to bio od ulaska Hrvatske 2013., kazao je.

'Želimo poslati poruku suradnje, ubrzavanja dinamike, staviti ovakve sastanke na vrhu na dnevni red svake dvije godine, jer će samo na taj način odgovarajući politički impuls s najviše razine omogućiti bolji reformski proces i u konačnici bolji način vođenja pregovora', kazao je.

Hrvatska također želi i radi na tome da se do sastanka na vrhu u Zagrebu pronađe rješenje za deblokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, prema čemu je nekoliko zemalja članica u listopadu izrazilo rezerve.

'Mislim da trenutni razgovori (o tome) vode u dobrom smjeru', kazao je.

U pogledu pregovora o novom višegodišnjem proračunu EU-a, Hrvatska očekuje da će tijekom njezina predsjedanja oni biti privedeni pred sam kraj ili možda čak i zaključeni.

Riječ je o ključnom dokumentu koji će uvelike odrediti politike Unije u sljedećem desetljeću.

S tim u vezi, premijer je objasnio da postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija predložila je da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, države tzv. 'prijatelji kohezije' traže više za poljoprivredu i kohezijsku politiku, a Europski parlament predlaže čak 1,3 posto BND-a.

Za postizanje kompromisa zadužen je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pa će Hrvatska imati više manevarskog prostora za zagovaranje vlastitih interesa, kazao je.

Brexit je predviđen za 31. siječnja, a zadaća Hrvatske bit će priprema novog pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima s Londonom, kazao je premijer.

Ove godine s radom treba započeti Konferencija o budućnosti Europe koja će trajati do 2022.

Hrvatsko predsjedništvo zaduženo je da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća EU-a o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije. U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani i civilno društvo. Za Konferenciju je zadužena potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Cilj je identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.

Hrvatska očekuje da će se kroz rad te konferencije vratiti optimizam i zainteresirati hrvatske i europske građane za Europu, kazao je Plenković.

Hrvatska će također nastaviti raditi na pripremama za ulazak u šengenski prostor te za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM2) i kasnije uvođenje eura, kao i na provedbi novog europskog Zelenog plana, čiji je cilj da Europa bude ugljično neutralna do 2050., te na politikama koje se odnose na migracije.

15.01.2020.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2020.