PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

24.01.2020
tekst
tekst

Poslovne vijesti

INVESTICIJA VRIJEDNA 900 MILIJUNA KUNA Hrvatska elektroprivreda otvorila glavne radove na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani-Zagreb

Foto: HINA/Dario GRZELJ

Foto: HINA/Dario GRZELJ

Polaganjem u temelje povelje, koju su u četvrtak potpisali predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, svečano je obilježen početak glavnih radova na izgradnji kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, investiciji vrijednoj 900 milijuna kuna.

Autor: CroExpress/Hina

Novi visokoučinkoviti blok KKE EL-TO Zagreb, snage 150 megavata električne (MWe) i 114 megavata (MWt) toplinske energije, predstavlja najveće pojedinačno ulaganje Hrvatske elektroprivrede (HEP) u nove proizvodne objekte u posljednjih 10 godina, istaknuto je na svečanosti na lokaciji EL-TO Zagreb.

Očekivana prosječna godišnja proizvodnja novog bloka je 675 gigavatsati (GWh) električne energije, 450 GWh toplinske energije za centralni toplinski sustav grada Zagreba te 160 GWh industrijske pare. Proizvodnja električne energije iz ovog postrojenja zadovoljiti će potrošnju gotovo 200 tisuća kućanstava.

Novi blok će zahvaljujući najsuvremenijoj Siemensovoj tehnologiji kombi-kogeneracije, što znači istodobne proizvodnje električne i toplinske energije u spojnom procesu, uz visok stupanj učinkovitosti od 90 posto, ostvarivati više od 25 posto uštede primarne energije prirodnog plina. Uz to, zamjenom dotrajalih neefikasnih jedinica na lokaciji, značajno će se smanjiti specifične emisije ugljičnog dioksida (CO2) i onečišćujućih tvari u dimnim plinovima.

Financiranje projekta osigurano je kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kao i Europske investicijske banke (EIB), uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), glavnog nositelja Plana ulaganja za Europu Europske komisije, poznatijeg i kao Junckerov plan.

Ugovor o izgradnji i ugovor o dugoročnom održavanju u srpnju prošle godine je pak potpisan s talijanskom tvrtkom FATA S.p.A.


Premijer Plenković poručio je da je ovo još jedna velika investicija u hrvatski energetski sustav, izrazivši zadovoljstvo da su, sukladno Energetskoj strategiji RH, aktivnosti HEP-a usmjerene i na obnovljive izvore energije.

Izgradnja novog bloka predstavlja značajan pothvat, financiranje od strane europskih institucija pokazuje i snagu HEP-a, a ulaganje pridonosi i rastu hrvatskog BDP-a, kao i ostala ulaganja velikih društava u državnom vlasništvu, istaknuo je.


'Ovo je nova kvaliteta za Grad Zagreb, ali i čitav elektroenergetski sustav Hrvatske', zaključio je Plenković.

Predsjednik Uprave HEP-a istaknuo je višestruke koristi koje će se ostvariti realizacijom ove investicije, između ostalog navevši one za Grad Zagreb, a posebice 80 tisuća građana u zapadnom dijelu grada, koji će dugoročno dobiti još sigurniji izvor toplinske energije.

Naglasio je kako je ovo najveća, ali ne i jedina trenutna investicija HEP-a u elektrane te kako je ulaganjem u obnovljive izvore ove godine napravljen najznačajniji iskorak u povijesti HEP-a.

HEP u pogonu već ima sunčanu elektranu Kaštelir u Istri, izgradnja sunčane elektrane na Visu je pred krajem, a u poodmakloj fazi izgradnje je i vjetroelektrana Korlat. Također, na lokaciji sunčane elektrane na Cresu su izvedeni pripremni terenski radovi, a odrađene su i pripreme za izgradnju sunčane elektrane kod Vrlike, navodi Barbarić.

Svi projekti, uključujući i onaj u EL-TO Zagreb, dio su obnovljivog scenarija razvoja HEP-a, u sklopu kojeg će se do 2030. izgraditi elektrane ukupne snage 1.500 megavata, poručuje predsjednik Uprave HEP-a.

Ističe da je Vlada odredila jasan niskougljični smjer razvoja hrvatske energetike, kazavši da kontinuirano gradi poticajno okruženje za ulaganja, pa tako i za ona u energetske projekte.

Više od pola milijarde kuna za revitalizaciju cjevovoda u Zagrebu

Na pitanje novinara o problemima s opskrbom toplinskom energijom koje poglavito imaju građani Novog Zagreba, Barbarić je kazao da se trenutno radi na povlačenju oko 64 milijuna eura iz europskih fondova, o čemu bi ugovori trebali biti potpisani kroz mjesec do dva, a za izmjenu 62 kilometra vrelovoda i toplovoda u Zagrebu, čime će biti saniran i spomenuti problem.

Na europska sredstva će HEP za revitalizaciju cjevovoda u Zagrebu nadodati još i oko 150 milijuna kuna vlastitih sredstava, napominje Barbarić, koji je podsjetio i da je HEP dosad realizirao ulaganje od 10 milijuna eura za izmjenu cjevovoda i toplovoda u Osijeku.

20.12.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2020.