Autor: CroExpress
Ovako se spremaju domaća jela u dalekom Paragvaju:
U Paragvaju živi oko pet tisuća Hrvata i njihovih potomaka koji sve do 2015. godine nisu imali hrvatsko društvo.
U Paragvaju i dalje živi legenda o isusovcu Nikoli Plantiću, neslužbenom hrvatskom kralju te latinoameričke države. Iako legenda nema povijesno uporište, ona govori da je Nikola I. okrunjen 1753. te da je godinama ondje živio. Postoje dokazi da je Plantić bio jedan od prvih hrvatskih misionara u Južnoj Americi i da je sudjelovao u isusovačkim misijama u Argentini i Urugvaju.
Prema nekim istraživanjima, Hrvati su Paragvaj naselili i ranije. Na stijenama gorja Amambay pronađen je 61 kameni artefakt sa zapisima koje pojedini znanstvenici povezuju sa starim hrvatskim pismom glagoljicom, dok drugi tvrde da se radi o runskim zapisima, ucrtanim na drevnome europskom pismu.
Hrvati su u Paragvaj do kraja 19. stoljeća odlazili nošeni snom o Velikoj Americi i boljem životu koji nisu mogli ostvariti u domovini. Tada su je napuštali mornari, a poslije su iseljavali seljaci iz Dalmacije, većinom tijekom Prvoga svjetskog rata.
4. travnja 1889. godine Hrvati u Asuncionu, s drugim južnim Slavenima iz Austro-Ugarske Monarhije, osnovali su udrugu Slavenska unija kako bi povezali članove i pružili im potrebnu pomoć. Ipak, najveći se broj članova tijekom godina odselio u druge krajeve Paragvaja, a udruga je pala u zaborav.
Mlade snage za novo hrvatsko društvo
Danas u Paragvaju živi oko pet tisuća Hrvata i njihovih potomaka koji sve do 2015., odnosno 126 godina od osnutka Slavenske unije, nisu imali hrvatsko društvo.
Sve je počelo inicijativom Huga Estigarribie Villasantia Soljančića koji je pozvao zainteresirane Hrvate na tečaj hrvatskoga jezika i kulture u Asuncionu, što se u Paragvaju dotad nije dogodilo. Budući da je zanimanje za tečaj bilo veliko, članovi hrvatske zajednice 17. listopada 2015. osnovali su Paragvajsku udrugu Hrvata, a za predsjednika je izabran Hugo Estigarribia.
Udruga trenutačno ima pedesetak aktivnih članova, a mnogi su potomci stare Slavenske unije. U njoj se organiziraju mnoge aktivnosti, dobrodošlica za nove članove, satovi hrvatskoga jezika i kulture te okupljanja krajem godine.
Hrvatski svjetski kongres prepoznao je veliki trud Huga Estigarribie Villasantia Soljančića da okupi Hrvate iz Paragvaja te ga je imenovao predstavnikom te zemlje, a Hugo je postao i prvim sudskim tumačem za hrvatski jezik u Paragvaju.
U političkom, medijskom, sportskom i kulturnom prostoru Paragvaja pojavljuju se mnoga imena hrvatskoga podrijetla. Pjevačica Dahiana Bresanovich, novinarka Mariela Bresanovich, ilustratorica Vania Boidanich, bivši vokalist popularne grupe ‘Los Verduleros’ David Dionich, bivši nogometaš Joaquín ‘Toto’ Yugovich, povjesničarka Julia Velilla Laconich, političari Juan Stefanich i Andrés Vidovich Morales, biskup emeritus Aníbal Maricevich, novinar Marco Antonio Laconich te nogometaš i trener Manuel Fleitas Solich.
Datum objave: 12.09.2019.
