PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

20.09.2019
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

HRVATSKI NACIONAL OBJAVIO VELIKI INTERVJU S INOM VUKIĆ, HRVATICOM IZ AUSTRALIJE Vrijedi pročitati!

Foto: Screenshot/Nacional

Foto: Screenshot/Nacional

Ovdje donosimo kraći izvadak tog intervjua.

Br. pregleda: 1214

Autor: Orhidea Gaura Hodak/Nacional

U situaciji masovnog odlaska mladih ljudi u inozemstvo, hrvatske vlasti gotovo ništa ne čine kako bi stimulirale povratak barem dijela ljudi koji su u inozemstvu ostvarili mirovinu. Visoki porezi na inozemne mirovine, to jest duplo oporezivanje, prva su i glavna prepreka nečijoj odluci da se vrati i u inozemstvu zarađenu mirovinu troši u Hrvatskoj.

Podrška dijaspori i pozivi da se vrate u domovinu, stoga su samo deklarativne prirode. Smatra to Ina Vukić, jedna od najistaknutijih predstavnica hrvatske dijaspore iz Australije, koja je još početkom 90-tih osnivala hrvatska predstavništva u Australiji i aktivno pomagala priznanju samostalne Hrvatske.

Međutim, vrlo brzo je došla u sukob s vodećim ljudima tadašnjeg HDZ-a jer ni tada, kao ni danas, nije bila spremna šutjeti o nepravilnostima koje je uočila. Jedna od epizoda kojima je svjedočila kao tadašnja politička tajnica HDZ-a u Sydneyu bilo je i prikupljanje donacija iseljenika početkom 90-tih za obranu Hrvatske, na koju se nadovezuje i priča o nestalim čekovima koje je u Hrvatsku treba donijeti bivši predsjednik Stjepan Mesić, u to doba predsjednik Hrvatskog sabora.

No svjedočila je i nekim novijim događajima poput posljednjeg posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Australiji te je otvoreno protestirala zbog načina na koji je susret predsjednice iseljenicima tamo organizirao Jozo Brkić, brat aktualnog zamjenika predsjednika HDZ-a i potpredsjednika Sabora Milijana Brkića, koji je od 1992. živio u Australiji.

NACIONAL: Tvrdite da je oporezivanje inozemnih mirovina najveća prepreka za povratak Hrvata iz dijaspore. Zašto mislite da je to oporezivanje nepravedno?


Zato što je riječ o duplom oporezivanju. Primjerice, australska mirovina već je podložna oporezivanju unutar australskog poreznog sustava. Hrvati koji se žele službeno prijaviti s tom mirovinom u Hrvatskoj, na tu mirovinu potom moraju platiti visoki porez u Hrvatskoj jer je po hrvatskim standardima riječ o visokim prihodima. Međutim, po standardima Australije to nije visoki prihod. Zato su ljudi prisiljeni manipulirati, praktički navoditi da i dalje žive u Australiji ili bilo kojoj drugoj zemlji, kako ne bi plaćali visoke duple poreze, pa jednom ili dvaput godišnje dolaze u Australiju kako ne bi morali prebaciti mirovinu u Hrvatsku. A to je šteta prvenstveno za Hrvatsku i nije pravedno jer ti ljudi spadaju u porezni sustav države u kojoj su mirovinu i zaslužili. Cijeloga života mučili su se i radili u tuđini, proveli život izvan domovine i sanjali o tome kako će se vratiti, a onda im lupe dvostruki porez. Oni bi taj novac i ovako i onako trošili u Hrvatskoj, gdje na sve plaćaju visoki PDV. U Australiji je, primjerice, PDV svega 10 posto, dok se na široki asortiman proizvoda i usluga PDV uopće ne plaća.

NACIONAL: Je li Vlada pokazala da ima sluha za taj problem?

Ono što me najviše muči jest da vi danas u Hrvatskoj – od predsjednice i premijera do svih ostalih političara – možete čuti kako se dijasporu poziva na povratak, a zakoni nisu u duhu tog povratka niti se zakoni mijenjaju kako bi taj povratak olakšali na dobrobit Hrvatske.

Dakle, ako me vi zovete da dođem k vama doma, onda ćete napravit mjesto u svom domu za menme ako želite da uistinu dođem. U ovom slučaju temeljna stvar je porezni zakon koji nije u duzu povratka. U doba komunizma tog duplog oporezivanja nije bilo. Cijele porodice vraćale su se i donosile sa sobom ogroman novac koji se trošio. Gradilo se, kupovalo frižidere, namještaj, hranu, piće, robu...

I moji roditelji su se vratili iz Australije 1980. jer su željeli nakon mirovine živjeti i umrijeti na rodnoj Korčuli. Nije bilo nikakvog oporezivanja, osim što su morali nadoplaćivati zdravstveno osiguranje, što je bilo sasvim u redu. Za Hrvatsku bi bilo dobro da se te mirovine i danas troše u Hrvatskoj.

NACIONAL: Jeste li se obraćali premijeru?

Mi smo pisali Uredu za Hrvate izvan domovine, jer do premijera dođe sve što ide na njihovu adresu, ali ništa se nije pomaknulo s mrtve točke. Taj Ured za Hrvate izvan domovine trebao je biti adresa za procesuiranje prijedloga nas iz dijaspore, ali vidim da taj ured jedino radi na održavanju i potpomaganju zajednica u dijaspori.

NACIONAL: Čemu onda služi taj Ured?

Oni kažu da su olakšali i ubrzali proces stjecanja državljanstva, da neće trebati više polagati hrvatski jezik ili test znanja, ali se zapravo ono najbitnije nije promijenilo, a to je pravo na državljanstvo na temelju porijekla. I po starom i po novom zakonu barem jedan roditelj u vrijeme vašeg rođenja mora biti državljanin Republike Hrvatske da biste imali pravo na državljanstvo. Jedino se pomaknula dobna granica do koje se netko na temelju tog prava može prijaviti.

NACIONAL: A Vi time niste zadovoljni?

Nisam zadovoljna jer je to preusko. Trebalo bi proširiti zakon jer prvo nije u duhu povratka Hrvata i ne odražava porijeklo kad su u pitanju sam profil i povijest iseljeništva. Moramo znati da su vani već četiri ili pet generacija. Mnogi su se rodili vani i, recimo, druga gneracija, djeca onih koji su izbjegli nakon rata, nije išla za tim da uzima jugoslavensko državljanstvo, a imala je na njega pravo. Onda su se rodila njihova djeca, ali ni oni nisu išli za tim.

Dakle, na njih se u Zakonu odnosi pravo na stjecanje državljanstva prirođenjem, a prirođenjem u stvari svaki stranac može ući u tu kategriju, pa i onaj koji je hrvatskog porijekla. Zato kažem da zakon nije u duhu povratka. Jer ako vi gledate, recimo, Izrael, to je jedan od tipičnih slučajeva koji je još 50-tih godina uveo Zakon o pravu na povratak koji je podrazumijevao da ako si ti židovskog porijekla i želiš doći u Izrael živjeti, automatski dobivaš državljanstvo.

Mi u Hrvatskoj imamo djecu povratnika koju su tu došla, žive i muče se, i trebaju tri do četiri godine da dobiju državljanstvo. A pogledajte našu dijasporu. Zašto je problem uzeti hrvatsko porijeklo kao temelj za pravo na državaljanstvo umjesto prava na temelju državljanstva jednog od roditelja? To bi bilo više u duhu onoga što se govori, da će dijaspora spasiti Hrvatsku.

NACIONAL: U Hrvatskoj je već počela kampanja za predsjedničke izbore. Kakvo je raspoloženje australskih Hrvata, mislite li da Miroslav Škoro ili možda Zoran Milanović mogu ugroziti predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović u osvajanju drugog mandata?

U Australiji, kao i svugdje, Hrvati plako postaju malo i cinični u vezi kandidata za predsjednika ili predsjednicu. Naime, činjenicom da se skoro svakoga tjedna pojavljuje neki novi kandidat, dobiva se dojam da nas do sada predsjednici države svojim radom i jasnim djelovanjem nisu baš uvjerili da je to važno mjesto rezervirano samo za one najbolje, one dokazane lidere koji stoje iza pozitivnih i jakih promjena u društvu potrebnih Hrvatskoj, pa se stječe dojam da skoro svatko u Hrvatskoj misli da može postati predsjednik države. Troje od dosadašnjih 11 kandidata uglavnom je zauzelo većinu diskusija u dijaspori, a to su Grabar-Kitarović, Škoro i Milanović, ali i o Kolakušiću se tu i tamo diskutira.

Mislim da su predviđanja pobjednika podijeljena između Grabar-Kitarović i Škore, iako Škoro još nije potpuno jasan kao kandidat, odnosno kakvu internacionalnu potporu ima iza sebe. Često ga se vidi kao usamljenu figuru, slično kao Kolakušića. Jedina prednost koju Škoro možda ima pred većinom kandidata je u tome št je on svojom glazbom već ušao u obitelji birača pa će možda pri gasanju prevladati emotivni faktor vezan uz njegovu glazbu.

Grabar-Kitarović ima neku sljedbu u dijaspori, no taj broj je dosta pao i mislim da je razlog taj što ona puno govori o važnosti dijaspore i zove sve natrag u Hrvatsku, no nije pokazala nekakvo jako ili konzistentno djelovanje u smjeru povratka i ulaganja iz dijaspore.

Milanović spada u kandidate koji će skupiti neke glasove dijaspore, ali ni blizu Grabar-Kitarović i Škori.

20.08.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2019.