Autor: Branko Barbić

Krajem svibnja 2010. hrvatski mediji su prenijeli vijest o dogovoru Zorana Milanovića i Jadranke Kosor, predsjednika SDP-a i predsjednice Vlade oko izmjene Ustava kojom se određuje da će 11. izborna jedinica imati zajamčena tri zastupnika i moći će se glasovati samo u diplomatskim predstavništvima. Na konferenciji za medije 22. svibnja 2010., premijerka Vlade, Jadranka Kosor je izjavila: ‘Dugo smo razgovarali i ti razgovori nisu bili laki, ali konačno smo se dogovorili. Ovo nam sada daje vjetar u jedra da promijenimo Ustav i donesemo desetak nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa’. Prijedlog o tri zastupnika 11. izborne jedinice bio je prijedlog tadašnjeg HNS-a. SDP je inzistirao da se glasuje samo u diplomatskim predstavništvima, a prihvatio je da izbori u tim predstavništvima traju dva dana.

I Zoran Milanović i Jadranka Kosor taj dogovor su predstavili kao dogovor u kojem obje strane pobjeđuju. ‘Ovi razgovori od početka nisu bili zamišljeni tako da se nekoga ponizi ili da se netko osjeća poraženim. Bilo je previše podjela i upiranja prstom u vezi s glasovanjem hrvatskih državljana u inozemstvu. Ovo rješenje nije savršeno, ali je dobro i rezultat je kompromisa’, rekao je tada Milanović te dodao da će tim izmjenama u Ustavu HDZ od biračkog tijela koje mu je tradicionalno naklonjeno dobiti dva zastupnika manje, ali će u izbore startati s tri saborska mandata prednosti jer nitko ne vjeruje da postoji stranka koja HDZ-u može oteti glasove dijaspore. HDZ se neće morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača.

Milanovićev savjetnik bio je dobro informiran i organiziran

Tko god je savjetovao Zorana Milanovića, bio je jako dobro informiran i organiziran te je u pravi trenutak predložio izmjenu Ustava tobože potrebnu za donošenje deset nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa potrebnih za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. 
Računao je i na veliku želju Jadranke Kosor da stavi svoj potpis na primitak Hrvatske u EU, a vjerojatno i njenu uvjerenost da će joj taj potpis jamčiti nastavak uspješne političke karijere. Računao je da tzv. paritetno povjerenstvo za promjene Ustava stvarno nije paritetno jer HDZ-ova strana nije mogla računati na lojalnost Milorada Pupovca. To što je Vladimir Šeks bio predsjednikom paritetne komisije, nije moglo prevagnuti na stranu HDZ-a jer ta pozicija nije Šeksu davala odlučujući glas.

Da bi se biračko tijelo 11. izborne jedinice uspavalo, puštena je priča da broj zainteresiranih birača u BiH opada te da je bolje za HDZ imati zajamčena tri zastupnika. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani, poslana je poruka HDZ-ovim umornim zastupnicima uoči predstojećih izbora. Zašto bi se netko nakon tog jamstva mučio oko izborne kampanje u iseljeništvu i u BiH i eventualno nezgodnim pitanjima izazvao bijes premijerke koja će slagati izborne liste. Osim toga lukavac je ‘dijaspori’ najavio toliko željeno dopisno glasovanje. Moći će ‘dijaspora’ iz udobnosti svojih domova odlučiti komu pokloniti svoj glas. I doista su dva zastupnika 11. izborne jedinice bila podnijela amandman kojim bi se odredila mogućnost dopisnog glasovanja. Nije poznato zašto su ga povukli iz procedure.

Iseljenici nisu uočili podvalu

Čini se da u iseljeništvu nisu uočili podvalu u poruci: ‘HDZ se neće morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača.’ Ako biračko tijelo 11. izborne jedinice ne može računati da će većim izlaskom dobiti više zastupnika a ne može dobiti manje od tri, čemu trud i trošak oko sudjelovanja na izborima za prethodnu registraciju i sudjelovanje na izborima?

Izgleda da zastupnici HDZ-a nisu primijetili ni da će izborom zastupnika 11. izborne jedinice razmjernim sustavom, dobiveni mandati biti razdrobljeni. Zastupnici naime mogu biti izabrani iz dvije ili tri stranke ili s lista, a to se pokazalo kad je tim sustavom 2007. bilo izabrano pet zastupnika. Jedan od njih nije mario za svoje biračko tijelo, a dva su bila u sukobu s druga dva izabrana zastupnika jer su izabrana na različitim listama (HDZ BiH i HDZ 1990).

Naprotiv, Milorad Pupovac je za sebe izborio da srpska manjina može dobiti i više od tri zastupnika i to izabrana većinskim sustavom te je dobio četiri zastupnika i sve za svoju stranku.

Drastičan pad birača 11. izborne jedinice na izborima za Hrvatski sabor 2010. na kojima je biračko tijelo te jedinice moglo izabrati fiksnom kvotom tri zastupnika, opravdavalo se u iseljeništvu ponajviše udaljenošću biračkih mjesta i nemogućnošću dopisnog glasovanja. Zahtijevalo se uvođenje mogućnosti glasovanja dopisnim pa i elektroničkim putem. Vjerovalo se da bi tim putem, npr. u SAD-u, umjesto tisuću, glasovalo daleko više hrvatskih iseljenika hrvatskih državljana. Istovremeno su neki očekivali i zahtijevali da HDZ-ova koalicija po povratku HDZ-a na vlast, izmijeni izborni zakon i omogući jednako pravo glasa hrvatskim državljanima koji žive izvan Republike Hrvatske.

U razgovoru s više Hrvata koji ljetom dolaze u Hrvatsku iz Australije, SAD-a i drugih zemalja, uzalud sam pokušao ukazati im da bi za to bilo potrebno izmijeniti Ustav, da je za izmjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina zastupnika koju HDZ nema. (‘O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.’, članak 149.).

Izmjena članka Ustava iz 2010.

Onima koji možda još nisu znali, u Ustav je 2010. unijeta izmjena članka 45. koja glasi:
‘Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.

U izborima za Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.’

Što Vlada danas može učiniti?

Nadam se da je konačno to svima postalo jasno kad je premijer Andrej Plenković, na sjednici drugog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske rekao da za vraćanje prava, koje je biračko tijelo 11. izborne jedinice prije imalo, postoji politička volja Vlade i vjerojatno većine zastupnika ali da izmjene Ustava valja donositi konsenzualno i pažljivo.

Ono što Vlada već sada može učiniti jest odgovarajuća izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu, a i nekih drugih zakona koji su relevantni za iseljeništvo, povratnike i useljenike jer za te za izmjene tih zakona nije potrebna dvotrećinska većina.

Možda bi bilo najlakše osigurati dvotrećinsku većinu vraćanjem nefiksne kvote za izbore zastupnike 11. izborne jedinice, a broj zastupnika bi se utvrđivao tako da se ukupan broj glasova u 11. izbornoj jedinici podijeli s prosječnim brojem glasova koji je bio potreban za osvajanje jednog mandata u zemlji. Količnik bi izražavao broj mandata koji bi pripadao dijaspori. Mandati bi se raspodjeljivali izbornim listama prema D’Hondtovoj metodi.

Taj model bi vjerojatno bio prihvatljiv i SDP-u koji, prema informacijama iz medija, kreće u osvajanje ‘dijaspore’.

Bernardić ima ambicije osvojiti glasove u iseljeništvu?

Najavljuje se da će SDP u novi Statut stranke, koji će biti donesen na stranačkoj konvenciji u siječnju, biti ugrađena i velika novina – osnivanje stranačkih organizacija u inozemstvu. Prva SDP-ova organizacija u inozemstvu krenula bi iz Bruxellesa u kojem SDP već sada ima više od 10 političkih aktivnih članova.

SDP-ovci koji su za novu politiku stranke koju je pokrenuo Bernardić, računaju na nove iseljenike, na one koji su bijesni na Hrvatsku iz različitih razloga pa i jer im se nisu ispunila očekivanja npr. u Njemačkoj, Irskoj i nekim drugim državama.

SDP-ova zastupnica u Bruxellesu Biljana Borzan podupire Bernardićevu inicijativu. Podupire novu SDP-ovu politiku i zastupnik Domagoj Hajduković. Međutim, protivni su toj izmjeni politike Ranko Ostojić i Peđa Grbin, a i Milanović koji je bio poslao poruku ‘Odlučimo u Hrvatskoj’. Tom porukom je zanijekao pravo iseljenicima na sudjelovanje u politici Republike Hrvatske.

Stoga, usprkos političkoj volji vlade Andreja Plenkovića, nije sigurno da će HDZ imati dosta ruku za željenu izmjenu Ustava jer nije sigurno da će Bernardić uspjeti opstati na funkciji predsjednika SDP-a. Valja podsjetiti da je u raspravi o Prijedlogu zakona o prebivalištu, Arsen Bauk, bivši ministar uprave u SDP-ovoj vladi priznao:

‘Mi smo tada raspravljali o promjenama Ustava i nije točno da smo se mi zalagali da bude tri zastupnika u dijaspori, mi smo se zalagali da ne bude ni jedan.’ Bauk je priznao a priznala je kasnije i Jadranka Kosor da nitko iz EU-a nije uvjetovao primitak Hrvatske u EU, izmjenama izbornog zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Teško je predvidjeti i kolika će biti izlaznost na izbore novog vala iseljenika i općenito birača koji su Zakonom o prebivalištu prebačeni u 11. izbornu jedinicu time što im je SDP-ova vlada u Hrvatskoj zakonima izbrisala prebivalište.

U svakom slučaju, u interesu je Hrvatske omogućiti što većem broju hrvatskih državljana sudjelovanje na izborima zastupnika u Hrvatski sabor i predsjednika države, a onima koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i na izborima za lokalnu upravu te na izborima za zastupnike iz Hrvatske u Europskom parlamentu.

Jednako pravo glasa sigurno je i jedan od poticaja za povratak iseljenika i useljavanje njihovih potomaka i za razne oblike pozitivnog sudjelovanja iseljenika i pripadnika hrvatskog naroda u BiH i drugim susjednim zemljama, u životu Republike Hrvatske.

Datum objave: 20.12.2017.