HNV UPOZORAVA Državna tijela Srbije favoriziraju Bunjevce, ne-Hrvate, dodjeljujući im više novca za projekte nego tri i pol puta većoj hrvatskoj zajednici

Autor: CroExpress/Hina

Državna tijela Srbije favoriziraju zajednicu Bunjevaca, ne-Hrvata, dodjeljujući im više novca za projekte nego tri i pol puta većoj hrvatskoj zajednici, upozorilo je u petak Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) o politici Srbije spram takozvanog bunjevačkog pitanja. 
‘Čini se da je skupina Bunjevaca, ne-Hrvata, više nego favorizirana na planu raspodjele proračunskog novca republičkih, pokrajinskih i lokalnih tijela’, izjavio je član Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić, koji je izradio analizu financijskih dotacija nacionalnim manjinama u Srbiji. 
‘Na natječaju Fonda za nacionalne manjine manifestacija ‘Dužijanca’, koju bunjevački Hrvati kao žetvene svečanosti njeguju preko stotinu godina, dobila je samo oko 1.300 eura (150.000 dinara). A na istom natječaju svečanost sličnoga naziva ‘Dan Dužijance’, koju priređuje zajednica Bunjevaca, ne-Hrvata, dotirana je s više od 6.000 eura (728.000 dinara). Dakle četiri puta više u odnosu na našu tradicijsku svetkovinu’, naveo Darko Sarić Lukendić u izjavi medijima na hrvatskom u Vojvodini.

Podatak tim više čudi ima li se na umu da je zajednica Bunjevaca, ne-Hrvata, tri i pol puta manja od hrvatske zajednice u Vojvodini, rekao je.

Tvrdnja o favoriziranju te zajednice ima uporište i u drugim natječajima na razini pokrajine i lokalnih samouprava, istaknuo je dužnosnik HNV-a. 
‘Iz podataka se vidi da su oni ‘prefinancirani’, uzimajući u obzir njihovu brojnost, za faktor puta 10 ili 15, kako u kojemu natječaju. Recimo po natječaju pokrajinskog tajništva za informiranje, za proizvodnju medijskih sadržaja u području javnog informiranja, hrvatska zajednica je dobila nešto više od 6.000 eura (750.000 dinara). Istodobno, medijski projekti Bunjevaca, ne-Hrvata, oko 28.000 eura (3.334.000 dinara)’, rekao je on.

Favoriziranje skupine Bunjevaca, ne-Hrvata vidljivo je u jedanaest natječaja, zaključio je. Od državnih tijela zatražit će se objašnjenje takve prakse, a nije isključeno da će se ova tema naći na dnevnom redu razgovora o srpsko-hrvatskim odnosima, rekao je.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi oko 16.000 Bunjevaca koji niječu pripadnost hrvatskom narodu. Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji čiji su predstavnici bliski vladajućoj Srpskoj naprednoj stranci Aleksandra Vučića. Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

Datum objave: 06.09.2019.