Autor: Z.S./Facebook
Kako se mnogi hrvatski poslodavci ponašaju kad moraju isplatiti plaću? Ovo je, nažalost, sve tipičnija hrvatska priča iz ‘pera’ jedne hrvatske trgovkinje koju smo pronašli na najpopularnijoj društvenoj mreži…
Počeo je sljedeći (listopad) mjesec, trebala bih dobiti plaću za prošli odrađeni mjesec.
Na upit šefu kada ću dobiti plaću ogovara : ‘Da… pa ti bi plaću… hm… pa ne znam što da ti dam?’ (zamišljeno)
Ja odgovaram da ja želim svoju plaću.
‘Pa ne znam. Pa koliko bi htjela da budeš zadovoljna?’ (s obzirom da se prošli mjesec slabo poslovalo)
Onoliko koliko bih ja htjela to ne mogu dobiti ,ali trebam svoju plaću.
‘Pa prodaj nešto’, odgovara šef (radim u jednoj maloj privatnoj trgovini).
Hm…muk….Zvoni mu telefon, zove ga prijatelj. ‘Ah, da, evo dolazim’, odgovara on, poklapa slušalicu i kaže: ‘Idem pogledati jedan auto za kupiti.’ I ode …
Vraća se nakon sat vremena . ‘Hm… Frajer bi 5000 eura za auto, a auto je groblje, smeće, prljav, potrgan. Kome bi ja to prodo dalje…Ma daj…’
‘Šefe, ja trebam svoju plaću.’
‘Ah… da …plaća…hm…pa… kad će biti isporuka one robe?’
Dolazi neki njegov kupac koji je došao podignuti naručenu, ali neplaćenu robu. Traje konverzacija, pregovaranje oko cijene…
Odlaze na kavu…
Vraća se sa kave i zvoni mu opet telefon…javlja se…odlazi prema vratima… ODLAZI (u zaboravu na mene i moju molbu da mi da plaću)… I ode…
Pitam se samo – zar ti nije nimalo neugodno biti toliko indolentan i zaboravan prema svojem djelatniku?
Govori samo koliko je njemu stalo do drugoga čovjeka, u ovom slučaju mene kao radnika.
I tako slično već četiri mjeseca!
Što bi vi napravili na mojem mjestu?
Razmišljam sutra jednostavno se ne pojaviti na poslu…
I sad nakon svega kako čovjek ne bi poželio otići negdje vani raditi – i zaraditi pošteno svoju plaću?
Datum objave: 03.10.2014.
