Autor: Gojko Borić
Prije 25 godina jedna skupina hrvatskih kulturnjaka i javnih djelatnika iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, nastanjenih u Kölnu i okolici, osnovala je Hrvatsku kulturnu zajednicu ‘Colonia croatica’, što je bilo znakovito u samo predvečerje raspada Jugoslavije i velikih izgleda u ostvarenje hrvatske neovisnosti. Svrha ovoga kulturnog društva bila je posredovanje hrvatske kulture i društvenih problema ne samo ovdašnjim Hrvatima nego i Nijemcima, pa su tako priredbe ‘Colonie’, već prema sadržaju predavanja i sastavu publike, održavane na hrvatskom i njemačkom jeziku.
U povodu 25. obljetnice ‘Colonie croatice’ otvorena je izložba hrvatskih i njemačkih likovnjaka u prostorijama ‘Handelskammer zu Köln’, Heumarkt 12 / 50667 Köln. To su pet zagrebačkih slikar(a)ica Aleksandar Bezinović, Roberta Vilić, Željka Gradski, Marina Vrbanić i Ivana Vulić iz ‘Galerije događanja’ koja djeluje u okviru Kulturnog centra Pešćenica. Raspon njihova slikarskog stvaralaštva seže od apstrakcije do klasične figurativnosti, dok je skulptura djelomično figurativna, ali i stvorena temeljem slučajno nađenih predmeta u prirodi. Među umjetnicima iz Njemačke, u Hrvatskoj uglavnom nepoznatih, nalazi se Hrvat Marijan Dadić sa svojim ekspresivnim religioznim motivima punima snažne koloritnosti.
Ova izložba tek je početak niza priredbi u povodu jubileja ‘Colonie croatice’: od koncerta klasične glazbe, preko literarne večeri Jagode Marinić do uvoda u novi hrvatski film i prikaza bogatih mogućnosti hrvatskoga turizma. Priredbe podupiru Kulturni centar Pešćenica u Zagrebu, Literarna kuća Köln, Hrvatska katolička misija u Kölnu, Kazalište Mala scena u Zagrebu, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu, Ured za kulturu u Zagrebu i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH. Zamašan posao u pripremanju ovih kulturnih događanja uspješno je obavila sadašnja predsjednica ‘Colonie’ Sanja Hirschfeld-Pavešić.
Društvo je u samom početku predvodio muzikolog i skladatelj Silvio Foretić koji je dugo godina djelovao u Njemačkoj i svoji znanjem i autoritetom pridonio početnim uspjesima ‘Colonie’. Naslijedili su ga novinari Jasna Müller-Staničić i Gojko Borić, te liječnica Iva Bergholz. Težište rada ‘Colonie Croatice’ bila su predavanja održavana godinama gotovo svakog mjeseca sa sadržajima iz književnosti, povijesti i društveno-političkih zbivanja, ali bilo je i glazbenih priredbi kao i ugodnih domjenaka nakon završetka ljetnih ferija i pred velike kršćanske blagdane.
Posjetitelji su bili uglavnom Hrvati, ali ponekad i Nijemci koji su se zanimali za hrvatske teme. Među predavačima bilo je Nijemaca što su govorili o svojim dojmovima o životu u Hrvatskoj, koji nisu uvijek bili neproblematični, no ipak uglavnom pozitivni zahvaljujući velikom hrvatskom gostoprimstvu. Nekoliko predavanja i diskusija odnosilo se na pitanja hrvatskih priprema za članstvo u Europskoj Uniji. O tome je, među ostalim, govorio profesor s Goethe sveučilišta u Frankfurtu Siniša Kušić. Skupa s Predstavništvom EU-a u Kölnu i Generalnim konzulatom u Düsseldorfu ‘Colonia’ je prije nekoliko godina bila organizirala ‘Hrvatski tjedan’ s bogatim programom predavanja, izložbi i projekcija filmova kako bi njemačkoj publici približila hrvatske europske standarde.
Nemamo dovoljno prostora da samo donekle navedemo sve teme i sva imena povezana s djelatnošću ‘Colonie Croatice’, pa ćemo spomenuti samo manji dio njih. Tako su o povijesnim temama govorili znanstvenici Aleksandar Jakir, Ludwig Steindorff, Tvrtko Sojčić i Claus Heinirich Gattermann. Književnici Zdravko Luburić, Jagoda Marinić, Marin Kordić i Alida Bremer predstavili su svoja djela ili govorili o prilikama u hrvatskoj literaturi.
Jezikoslovac Josip Matešić iznio je svoje poglede na posebnosti i razvitak hrvatskoga jezika kao što je prikazao Ivana Gundulića kao pjesnika na međi Kršćanstva i Islama. Stanislav Janović i Gojko Borić predstavili su knjige svojih uglavnom političkih sjećanja. Dominikanac Frano Prcela refirirao je o stanju Crkve u suvremenoj Hrvatskoj. Aleksadra Brnetić upoznala je slušateljstvo sa ‘ženskim pismom’ u hrvatskoj književnosti. Ljubitelji glazbe mogli su uživati u odgovarajućim predavanjima Silvija Foretića, što se također može reći i za izvedbu hrvatske sakralne glazbe zbora Matice hrvatske u Ruhrskom području. Glavni urednik ‘Žive zajednice’ Adolf Polegubić prikazao je djelovanje kardinala Franje Kuharića kao jednog od najomiljenijih hrvatskih prelata uopće.
Ispričavamo se onima koje radi manjka prostora nismo spomenuli premda su njihovi nastupi bili izvrsni. Ne na posljednjem mjestu valja zabilježiti da je ‘Colonia croatica’ nakon prestanka djelovanja ‘Hrvatske kuće e.V.’ u Kölnu preuzela izdavanje internetskog portala ‘Bulletin’ na njemačkom jeziku preko kojega su njegovi urednici Gojko Borić i Karl Müller upoznavali njemačku publiku s političkim, gospodarskim i kulturnim prilikama u Hrvatsko, te s položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini. ‘Bulletin’ je odašiljan na nekoliko tisuća adresa, a prestao je izlaziti učlanjenjem Hrvatske u Europsku Uniju.
Predavanja su u početku održava u društvu za istočnoeuropsku kulturu ‘Ignis’, no ubrzo su prebačena u prostorije Hrvatske katoličke misije u samom središtu grada na Rajni, adresa: Am Rinkenpfuhl 10 / 50676 Köln, na čemu se uprava ‘Colonie’ zahvaljuje redovnicima koji vode ovu vrlo uspješnu misiju. ‘Colonia Croatica’ poziva sve Hrvatice i Hrvate u Kölnu i okolici da dolaze na predavanja i predlažu upravi društva teme koje ih zanimaju kako bi pronašla autore koji, ovo treba naglasiti, ne dobivaju honorare, pa je i to jedan od utega koji otežava djelovanje ove kulturne zajednice koja se financira isključivo od članarine.
Kao i gotovo sva hrvatska društva u Njemačkoj, i ‘Colonia croatica’ pati od opadanja broja članova; dio njih je umro, dio vratio u domovinu, dok je mlađi svijet toliko uronio u njemačko društvo, da ga, kako u prvi mah izgleda, više ne zanima hrvatska problematika ili možda želi neki drukčiji pristup temama, ali zato bi se trebao javiti društvu i iznijeti svoje želje. ‘Colonia’ bi htjela privući i njemačku publiku, što nije lako u jednoj takvoj metropoli kao što je Köln s njegovim prebogatim ponudama u kulturi i zabavi. No uprava ‘Colonie croatice’ i njezini vjerni članovi uvijek se nadaju najboljemu, pa tako i novom procvatu svoga društva, pogotovo sad nakon što je Hrvatska ušla u Europsku Uniju koja je ne samo zajednica materijalnih nego u istoj mjeri i kulturnih vrijednosti.
Datum objave: 01.09.2014.
