Posjet hrvatskog premijera Kijevu na Dan pobjede bio je “državnički potez” i nije nas bilo strah, ali strašni su bili prizori masovnih grobnica budeći sjećanja na Domovinski rat, rekao je šef diplomacije te dodao da se radi na oslobađanju hrvatskog vojnika kojeg su zarobile ruske snage.
Andrej Plenković dulje se vrijeme spremao posjetiti Kijev, rekao je Gordan Grlić Radman za središnji dnevnik HTV-a i otkrio da je premijer želio doći upravo na Dan pobjede nad nacizmom i fašizmom u Drugom svjetskom ratu.
“To je apsolutno državnički potez predsjednika vlade”, rekao je ministar vanjskih i europskih poslova.
Posjet nije bio najavljen i javnost je za njega doznala tek kada su premijer i šef diplomacije već bili u Kijevu kamo su putovali vlakom.
“Nije nas bilo strah. Da nas je bilo strah, predsjednik vlade sigurno ne bi išao (onamo)”, rekao je ministar u izjavi za večernje vijesti RTL-a.
Osim sastanka predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i članovima vlade premijer Plenković i njegov šef diplomacije posjetili su i gradove Irpinj i Buču gdje su pronađene masovne grobnice nakon povlačenja ruske vojske
“I onda su se pojavile te slike iz devedesetih. To je teško vidjeti”, rekao je šef hrvatske diplomacije.
I veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasilij Kirilič smatra da treba otići u mjesta stradanja kao što su Buča, Irpinj i druga u kojima su pronađene masovne grobnice za koje Rusija niječe odgovornost, a ruski državni mediji tvrde da su slike lažirane.
“Ako i postoji neka sumnja”, dobro bi bilo “posjetiti Irpinj, Borodjanku, Buču, onda neće više biti pitanja tko je kriv”, rekao je veleposlanik Kirilič u izjavi za RTL.
Zarobljeni hrvatski vojnik
Plenkovićev posjet Ukrajini dogodio se ubrzo nakon objave vijesti o zarobljavanju hrvatskog vojnika koji je upao u rusku zasjedu u proboju iz Mariupolja prema Zaporižji.
“Hrvatska diplomacija može i mora” pomoći i “mi računamo na njegovo oslobađanje”, rekao je ministar.
Nije iznio pojedinosti o tome kada se to može očekivati već je kratko odgovorio: “Radimo na tome”.
Zarobljeni vojnik bio je prikazan na ruskoj televiziji, a Rusija je tjednima ranije objavila da će svi strani vojnici koji se budu borili na strani Ukrajine biti smatrani plaćenicima i sudit će im se.
Veleposlanik Kirilič rekao je za RTL da će Ukrajina učiniti sve što može da oslobodi svoje branitelje.
Nekadašnji ministar obrane Ante Kotromanović smatra da je operacija oslobađanja “dosta zahtjevna”, jer zarobljeni Hrvat je za Moskvu na neki način “ratni trofej”.
Hrvat Ivo Dumančić koji se borio u Ukrajini smatra da je njegovim prikazivanjem na televiziji Moskva možda pokazala spremnost razmijeniti ga za ruske zarobljene vojnike.
Europski put Ukrajine i i Bosne i Hercegovine
Premijer Plenković u Kijevu je na konferenciji za novinare izrazio vrlo snažnu potporu Ukrajini u približavanju Europskoj uniji.
Ne dijele sve članice EU takav entuzijazam u pogledu brze integracije Ukrajine.
Grlić Radman je u ponedjeljak rekao da Ukrajina “računa i očekuje” savezništvo i snažnu potvrdu u ostvarivanju europske perspektive od premijera Plenkovića za kojeg je kazao da “uživa velik ugled unutar zemalja članica EU-a”.
To je u interesu Europske unije jer “jačanje vlastite sigurnosti” i “jačanje otpornosti na izazove trećih zemalja” sadržani su u strateškim dokumentima EU-a, rekao je Grlić Radman.
Ured predsjednika nije odgovorio na pitanje televzije RTL je li bio upoznat s posjetom premijera Andreja Plenkovića Ukrajini u nedjelju, ali je ponovio stajalište u pogledu ubrzanog puta Ukrajine prema Europskoj uniji.
Iz ureda predsjednika Zorana Milanovića koji s premijerom mjesecima održava tešku, uvredama obilježenu komunikaciju putem medija te inzistira na tome da je prioritet hrvatske politike susjedna Bosna i Hercegovina čiji europski put treba podržati, i ovog je puta poslana slična poruka.
“Ubrzano davanje statusa kandidata Ukrajini prihvatljivo je samo se članstvo u EU po ubrzanom postupku osigura i Bosni i Hercegovini”, objavio je Ured.
Grlić Radman ponovio je za HTV da je Hrvatskoj najviše u interesu članstvo BiH u Europskoj uniji.
“Ali ne bio kakve, već neovisne, cjelovite i institucionalno funkcionalne BiH, koja to “nažalost nije”.
Izrazio je žaljenje što nije ostvarena promjena izbornog zakona u BiH jer je to jedan od 14 kriterija koji je Europska komisija uputila BiH da ispuni.
U interesu je svih u Bosni i Hercegovini da se to pitanje riješi, rekao je misleći na izborni zakon u koji nisu ugrađene presude Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda.
“Nitko ne dobiva ako umanjuje prava drugog naroda”, rekao je.
U ovom slučaju je “hrvatski narod obespravljen”, rekao je misleći na izborni zakon prema kojem je moguće da ponovno hrvatski predstavnik u tročlano predstavništvo bude izabran većinskim glasovima Bošnjaka, a ne Hvata.
Bez obzira koliko je brojčano Bošnjaka, Hrvata ili Srba, oni čine tronožac i moraju imati jednakopravnost, ako je jedna noga srušena, tronožac ne može stajati, rekao je.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 09.05.2022.
