Naslov ovoga teksta preuzeli smo iz mudrih izreka nekih političara koji s pravom tvrde da bi politika uvijek trebala imati prednost u diskusijama i donošenju odluka koji se tiču rata. To se više puta potvrdilo u životu brojnih naroda.
Konkretno ovdje je riječ o aferi ruskog prisluškivanja neobveznih razgovora visokih njemački časnika, sve do vrhovnog zapovjednika ratnog zrakoplovstva Inga Gerhartza, koji su u inozemstvu razgovarali o tome kako će Njemačka ipak bilo kad izaći ususret Ukrajini isporukom visokokvalitetnih njemačkih krstarećih raketa Taurus s kojima bi Ukrajinci mogla gađati i samu Moskvu i time Saveznu Republiku Njemačku pretvoriti u sudionicu rusko-ukrajinskoga rata, a što savezni kancelar Olaf Scholz, njegova vlada i većina u Bundestagu strastveno odbijaju već mjesecima.
Ruska propaganda objavila je prisluškivanje svoje kontrašpijunaže u duljini više od pola sata iz kojega se može zajključiti kako će njemački generali malo po malo prisiliti Vladu u Berlinu da se odazove moljakanju ukrajinske vlade o isporuci Taurusa, tog Wunderwaffe, čuda od oružja, s kojim bi Ukrajinci mogli gađati ciljeve daleko iza sadašnje rusko-ukrajinske granice. Ponajprije činjenica da Rusi uspjevaju prisluškivati razgovore njemačkih visokih časnika sama po sebi je strašna jer tko može jamčiti njemačkim časnicima i političarima da mogu neometano diskutirati o svojoj politici prema Moskvi, nitko, sve dok se ne ispita kako je ruska propagandistkinja Margarita Simonjan došla do ovih tajnih razgovora u kojima je bilo riječi i o tome da bi Ukrajinci uz pomoć Taurusa mogli srušiti Kerčki most koji spaja Rusiju s Krimom i predstavlja veliki prestižni projekt Vladimira Putina, koji je osobno sudjelovao u puštanju u promet tog mosta.
Doduše, Ukrajinci su dosad nekoliko puta oštećivali Kerčki most ali ga nisu uspjeli tako onesposobiti da bi time Ruska Federacija bila odsječena od okupiranoga Krima koji u javnim diskusijama o uspostavljanju barem privremenog primirja između Moskve i Kijiva igra ključnu ulogu, naime govori se da bi Rusija mogla zadržati Krim, a Ukrajina tzv. narodne republike na svojoj istočnoj granici pri čemu bi se Moskva zadovoljila članstvom Ukrajine u Europskoj Uniji, ali nikako njezinu pristupu NATO-u.
Ova afera dogodila se samo nekoliko dana nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron ubacio u diskusiju mogućnost angažiranja vojnika država članica NATO-a u rusko-ukrajinskom ratu što je naišlo na složno odbijanje svih država članica Saveza no nije umirilo Moskvu ili ona glumi da ju je to zabrinulo, koja odmah poseže za najgorim ratnohuškačkim batinama kao upozorenjima kako su nastradali svi oni u dalekoj prošlosti koji su ratovali protiv Rusije, pri čemu je postavljen najveći naglasak na tzv. Domovinski rat u kojemu je bila naveliko upletena nacistička Njemačka, pa visoki predstavnik Putinova režima Dimitrij Medvedev citira s time u vezi ruskog književnika Konstantina Simonova, koji je davne 1942. godine pozvao ruske ljude da ubijaju pripadnike Wehrmachte bilo kad ili bilo gdje, važno je samo ubijati Nijemce kao vječne neprijatelje Rusije. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Saharova tvrdi da Zapad vodi hibridni rat protiv Rusije pa je stoga relevantan poziv iz vremena Domovinskoga rata: Smrt njemačko-fašističkim okupatorima!
Sad su se Nijemci našli u vlastitom sosu nesposobnosti svoje kontraobavještajne službe da organizira tajne sasranke na kojima bi visoki časnici mogli raspravljati o ulozi vojske u sveukupnoj politici vlastite zemlje u sadašnjim vojno-političkim sukobima između Rusije i slobodnoga svijeta. No ovdje je ipak važno naglasiti da nitko u njemačkom vojnom vrhu ne dovodi u pitanje primat politike kao i činjenicu da će visoki časnici, koji su razgovarali navodno u prostorijama sigurnim od prisluškivanja ostati na svojim funkcijama jer bi njihovo smjenjivanje bio Putinov trijumf kojega u slobodnom svijetu nitko ne želi.
Autor: CroExpress, Gojko Borić/Köln Datum objave: 05.03.2024.
