Autor: Suada Herak/WDR
Ljubav prema likovnoj umjetnosti i čežnja da jednog dana postane slikar pratili su Marijana Dadića od ranog djetinjstva. Prvi crteži nastali su još u osnovnoj školi u rodnom Gradačcu, a interes za slikarstvo dalje se razvijao tokom školovanja u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom, te studija teologije i filozofije u Sarajevu. Marijan Dadić je 18 godina bio u službi svećenika Franjevačke provincije ‘Bosna Srebrena’. Tokom rata angažirao se u niz humanitarnih projekata u BiH i Hrvatskoj. Tokom boravka u Vinkovcima slikarstvo je učio u atelieru poznatog hrvatskog umjetnika Ivana Križanca.
Po dolasku u Njemačku najprije je u Münsteru radio u Hrvatskoj katoličkoj misiji, da bi paralelno započeo studij na Akademiji za slikarstvo u Kelnu, kod profesora Jürgena Knabea, koji je sam bio učenik velikog ekspresionističkog slikara Oskara Kokoške. I tako se dugogodišnja čežnja pretvorila u slikarsku stvarnost, a životni put Marijana Dadića krenuo nekim novim tokom, kako bi kroz umjetnost iskazao sve ono što nosi u svom biću. Od kada su slikarsko platno i boje 2005. godine zamijenili fratarsku odoru, Marijan je u Kölnu oformio obitelj, i vrijedno radi u svom atelieru u Kalku. Inspiraciju za slike nalazi u samom životu i svemu što ga okružuje. Čovjek je u središtu, a posebno ženski lik dominira u mnogim radovima Marijana Dadića, koji smatra da je žena oduvijek bila i ostala velika inspiracija umjetnika.
Moderna umjetnost je za slikara Dadića najbolji način da se izrazi viđenje svijeta u kojem živimo, a kada su boje u pitanju, za Dadića sve počinje od bijele, koja je temelj svih njegovih kompozicija. Umjetnikov atelier u Kalku, osim za učenike kojima prenosi povijest umjetnosti i slikarske vještine, svoja vrata otvara i za posjetioce, brojne prijatelje i ljubitelje umjetnosti. Na taj način, a posebno zahvaljujući supruzi Juliji i kako sam Dadić ističe, uređenom sistemu koji pruža dosta mogućnosti za svakoga, integracija u njemačko društvo nije bila teška. Pa ipak, osjećajno biće umjetnika u novoj domovini, ne zaboravlja ni onu staru, Bosnu, čiji su krajolici uvijek prisutni na slikarevim pejzažima.
Članak u cijelosti preuzet sa www.funkhauseurope.de.
Datum objave: 04.09.2014.
