Možda i nije tako neugodno što se o Hrvatskoj ne baš mnogo govori i piše u medijima velikih europskih država, prvenstveno onih u Njemačkoj, jer ako se to desi onda su to izvješća i komentari s ne baš laskavim sadržajima.
Ovdje ćemo se osvrnuti na izvješće „Frankfurter Allgemeine Zeitunga“ (7. prosinca ) o sukobu predsjednika Milanovića s premijerom Plenkovićem o, kako piše dopisnik tih novina iz Beča Michael Martens, „načelnom pitanju“ hrvatske vojne pomoći Ukrajini u kojemu Milanović zauzima „proruski stav“ dok se Plenković poziva na sličnu hrvatsku sudbinu kakva je zadesila Ukrajinu pa bi naša pomoć ugroženoj zemlji prema njemu bila „moralna i politički opravdana.“
Njemački dopisnik citira „Jutarnji“ i „Večernji list“ koji se kritički osvrću na Milanovićev stav koji u konačnici znači da Hrvatska ne bi smjela vojno pomoći Ukrajini. Martens dalje piše da će zadnju odluku donijeti Hrvatski Sabor koji Milanovićevu antiukrajinsku politiku može odbiti dvotrećinskom većinom. Navodi da se Milanović u odbijanju suprotne politike Plenkovićeve vlade služi formalističkim pogrješkama njegovih ministra obrane i vanjskih poslova u obrazloženju hrvatskog uvježbavanja oko stotine ukrajinskih vojnika. Martens uspoređuje politiku predsjednika Milanovića sa stajalištima dvoje ekstremističkih njemačkih političara, na ljevici Sahre Wagenknecht i na desnici Tina Chrupalle. Wagenknecht namjerava osnovati novu još ljeviju stranku nego onu koja danas postoji pod tim imenom, a Chrupalla je poznat po svojim krajnje nacionalističkim izjavama. Dakle naš dični Predsjednik republike našao se s ovom usporedbom u uglednom društvu.
Da se na čelu države nalazi gospođa Grabar Kitarević, tako piše dopisnik „Frsnkfurtera“, odluka o vojnoj pomoći Ukrajini bila bi vrlo jednostavna u korist ugrožene zemlje tim više što je ona bila i visoka službenica NATO-a. Njemački novinar donosi nam u sjećanje pogrješku gubitnika Škore koji svojim biračima nije preporučio da u drugom krugu predsjedničkih izbora glasaju za Grabar-Kitarović koja bi uz sve svoje pogrješke bolje služila Hrvatskoj nego Milanović.
Bilo pa prošlo, još jedna uzaludna lekcija hrvatske politike.
Dojmljivo je da njemački novinar na kraju prenosi „Večernjakov“ citat ukrajinske profesorice s kijevskog Sveučilišta Taras Ševčenko koja je aplelirala na hrvatsku politiku riječima: „Ovo nije vaš rat. Ali ako mi padnemo bit će vaš.“
Jednostavnije upozorenje hrvatskim parlamentarcima Ukrajina nije mogla poslati. Šteta je što njemački novinar nije opisao druge slučajeve Milanovićeva „hladnog rata“ protiv hrvatske vlade. Naše je mišljenje da čak i onda kad je Milanović u pravu, njegov rječnik odaje nasilnika kojemu nije mjesto u politici, a najmanje onoj na čelu države. Neshvatljivo je da Milanović ne vidi da bi se Hrvatska odbijanjem ove više nego simbolične pomoći Ukrajini našla u društvu autoritativnih zemalja Mađarske i Turske, dok sve ostale države članice NATO-a i Europske Unije već dosada složno pomažu životno ugroženu Ukrajinu i ne boje se ruskih represalija koje nisu automatske.
Drugi najutjecajniji njemački dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ (7. prosinca ) istoga dana portretira srbijanskog predsjednika Vučića kojega naziva „ruskim čovjekom na Balkanu“ koji je naveliko povezan s izrazitim antieuropljaninom Aleksandrom Vulinom. Citiramo: „Vučić je na početku (rusko-ukrajinskoga, op. autora) rata podkrijepio da Srbiju želi uvesti u EU. Njegov ministar vanjskih poslova Ivica Dačić najavio je da Srbija želi preuzeti više od vanjske politike EU. Vučić bi u tom sllučaju mora nositi sve sankcije EU-a.
Činjenice govore drukčije: Aleksandar Vulin je čovjek bliska Vučićeva povjerenja i profilirani antieuropljanin. On je navodno već planirao s Moskvom kako bi trebalo spriječavati demokratske revolucije. Vulin je doduše morao napustiti položaj ministra unutarnjih poslova, ali kao nagradu Vučić ga je imenovao šefom moćne tajne službe BIA-e.
Planovi za novi naftovod koji bi trebao povećati dovoz ruske nafte iz Mađarske u Srbiju ili nedavno najavljena suradnja s Aeroflotom kojega blokira EU također pokazuju da se Aleksandar Vučić više oslanja na Moskvu nego na EU“,.. ustvrđuje na kraju svoga komentara njemački dnevni list koji je zaboravio napisati da je Vulin bio jedan od najgorih hrvatoždera u srpskoj postjugoslavenskoj politici.
Slučajna podudaranost dvaju članaka o Hrvatskoj i Srbiji u dva najutjecajnija njemačka dnevnika kao da pokazuju kako nas njihovi autori trpaju u istu vreću nezrelih balkanskih državica u kojima se političari svađaju oko načelnih pitanja kako bi izbjegli činiti ono što im nalaže moral i pametna saveznička politika.
Autor: Gojko Borić (Köln) Datum objave: 17.12.2022.
