Autorica: Ina Vukić
Predanost hrvatske dijaspore u izgradnji nacije nezavisne i demokratske Hrvatske, za dobrobit hrvatskog naroda, gdje god bili, bilo je desetljećima i ostaje neumorno i nesebično zalaganje mnogih ljudi hrvatskog podrijetla koji žive diljem svijeta, izvan Hrvatske. Prepoznavati i nagraditi to zalaganje jedan je od ciljeva udruge u Australiji ‘Glas hrvatske dijaspore’, kojoj i ja s ponosom pripadam.
U subotu, 9. prosinca 2017., u društvu brojnih uglednih gostiju iz australske zajednice, svjetski poznati umjetnik i humanitarac Charles Billich postao je prva osoba u ‘Dvorani slavnih’ (Hall of Fame) posvećene Hrvatima i Hrvaticama koji su se svojim velikim zalaganjem isticali iz dijaspore za prosperitet i dobrobit hrvatske domovine i naroda. Planira se godišnji događaj za dodjeljivanje ove Nagrade za životno djelo za pomoć Hrvatskoj.
Veliki ambasador Hrvatske
I zastupnik u Hrvatskome saboru izabran u dijaspori, umirovljeni general Željko Glasnović, priključio se Skypeom svečanosti. Između ostalog, rekao je:
‘Nezavisna Hrvatska stvorena je u znoju i krvi … Charles Billich je dio tog rođenja, ponovnog rođenja hrvatske slobode. On je veliki ambasador Hrvatske i obasut sam veseljem što sam ovdje, na ovoj komemoraciji njemu … Pratite Charlesov primjer, on ga ima, vodi primjerom i Hrvatska je jedan od tih primjera … Ostanite pravi, slijedite taj put, i ne zalutajte od dimenzije – nikad ne prestanite. Želim vam sve najbolje, sretan Božić i da vam Kristovo rođenje dođe uz sve najbolje. ‘
U trenutku dodjele nagrade Charlesu Billichu, John Ovcarić, potpredsjednik ‘Glasa hrvatske dijaspore’ naglasio je da kip ‘ove nagrade predstavlja Lady Liberty (Damu Slobode).’
‘Koju mi s ljubavlju zovemo Jelena – Jelena Zrinski, posljednja hrvatska kraljevska obitelj, koja predstavlja hrvatski narod i njihovu obranu Europe od invazivnih (osmanskih) snaga. Smatramo da je to vrlo prikladan lik koji predstavlja i odlučnost Hrvata kao što je Charles, koji je neumorno radio u ovoj zemlji da prije svega predstavlja Australiju, ali i da predstavlja našu kulturu’, kazao je Ovcarić.
Čestitke iz Hrvatske bile su brojne – od Marka Perkovića Thompsona, Jakova Sedlara, Joe Šimunića, Damira Plavšića te predsjednika ‘Glasa hrvatske dijaspore’, Darka Oreča, koji se u tom trenutku nalazio u posjetu domovini.
Charles Billich bio je vidljivo i duboko dirnut trenutkom u kojem mu je dodijeljena ova nagrada.
Planira kip jednom hrvatskom velikanu
‘To je kao da dobijete Oscara za nešto što ste učinili, ali ovo je puno bolje! Puno vam hvala. Duboko sam dirnut i izjavljujem da ne zaslužujem ovu buku, ali da, s vremenom sam oslikao nekoliko slika koje su obojile povijest Hrvatske tako da se na taj način ističu vrhunci i simbolika Hrvatske, a moja je namjera još raditi to i to ubrzanim tempom jer ne želim da vrijeme istekne. Moj raspored je vrlo, vrlo zauzet i moram racionalizirati svoje vrijeme od sada. Svaki trenutak se broji i napornim radom, radeći mnogo sati dnevno, sedam dana u tjednu, postigao sam mali, mali dio onoga što želim postići, ali čak i ono malo je meni sveto. Hvala vam!’
Razmišljajući o svojoj prošlosti kada ga je progonio bivši jugoslavenski komunistički režim i o ovoj nagradi, Billich je rekao:
‘Hvala bratstvu Hrvata. Izrekao sam tu riječ, bratstvo, jer vjerujem u tu riječ možda malo više nego u riječi nacionalnost, znate, mi smo braća i sestre. Mi smo unutar parametara ove definicije braće i sestara sa svim ostalim plemenima na svijetu. Ali u ovome, svaki svom, vrlo sam ponosan što sam dio hrvatskog plemena. Večeras je veliko iznenađenje, nisam ovo očekivao. Znate, takvo priznanje meni, moj je posao upravo započeo … zahvaljujući inspiraciji moje nove zemlje Australije i moje stare zemlje Hrvatske – lijepi ljudi naseljavaju obje zemlje.’
Za budućnost Billich planira spomenik pioniru hrvatskih i globalnih veza – Marku Polu.
‘On je super heroj u Hrvatskoj, on je superman, on je taj koji je uspostavio kontakte s Dalekim Istokom, osobito Kinom, Mongolijom i praktički stavio Hrvatsku na kartu – za sva vremena. Radim na velikom spomeniku Marka Pola, koji će biti podignut u Korčuli, hrvatskom otoku, otoku na kojem je rođen Marko Polo’, najavio je Billich.
Kazao je umjetnik kako je posljednji put bio ovako sretan 1952. godine.
‘Ako je radost uopće bila moguća u komunističkoj zemlji u kojoj sam bio u zatvoru. No, zbog toga što su zatvori tako bili preopterećeni i napunjeni, komunističko jugoslavenska vlada (…) morala je učiniti nešto kako bi zadovoljila inzistiranje Međunarodnog crvenog križa da nešto napravi u vezi statusa progona Hrvata. Jednog dana, dok sam odsluživao desetogodišnju zatvorsku kaznu radi političkih razloga i pobune protiv komunizma, došla je iznenadna obavijest. Bilo je najavljeno da će se zbog prenatrpanosti zatvora pružiti amnestija zatvorenicima i amnestija je zapravo uključivala polovicu zatvorske populacije. I znate li što! Ja sam bio jedan od njih! Ne mogu vam opisati radost koju sam osjetio u tom trenutku, bio sam orgazmičan, to je stvarno nešto što ne mogu opisati, nisam mogao spavati dva dana nakon toga – i ove noći je tako – puno hvala! Hvala svima Hrvatima i Australcima. Za dom spremni! Spremni smo za obranu našeg doma.’
Otkriven Praljkov portret
U čast nepokolebljive odlučnosti u obrani hrvatskog naroda od brutalnih napada od strane Srba i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini tijekom rata 1990-ih godina, Charles Billich je ove večeri u sydneyskom Hilton hotelu otkrio za javnost svoj portret pokojnog generala Slobodana Praljka. Prihod od prodaje ovog portreta namijenjen je pomoći obitelji pokojnog generala Praljka. Neka ponosni i kupac s najvećom ponudom cijene za ovaj zadivljujući portret također učini i Hrvatsku ponosnom!
Ovom prigodom dodjele nagrade Charlesu Billichu za Životno djelo u pomoći Hrvatskoj, za predanost hrvatskoj slobodi i demokraciji, u srcima i mislima obilježila se i 18. godišnjica smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana! Njegova je odlučnost za slobodom nadahnula i čitavu hrvatsku dijasporu da postane jedan od glavnih elemenata i borbena snaga, uz hrvatske domovinske snage i narod, u postizanju neovisnosti i demokracije. S dubokim poštovanjem i lijepim sjećanjima Hrvati u dijaspori – ne zaboravljaju!
Govori Ovčarića, Jakića i Vukić
Kako bi se u ovom članku zahvatili u potpunosti profil ove nagradne večeri u Sydneyu te raspoloženje i značenje ove Nagrade za životno djelo za pomoć Hrvatskoj iz dijaspore, donosimo i ostale govore – one Johna Ocvarića, potpredsjednika ‘Glasa hrvatske dijaspore’, Davida Jakića, predsjednika Australsko – hrvatske gospodarske komore NSW te Ine Vukić, članice Izvršnog odbora ‘Glasa hrvatske dijaspore’.
John Ovčarić/ Glas hrvatske dijaspore:
‘Dobra večer Dame i gospodo
U ime udruge ‘Glas hrvatske dijaspore’ i cijele australske hrvatske zajednice želim vam svima dobrodošlicu na ovaj gala događaj u čast Charlesa Billicha, priznavajući njegovo životna postignuća i doprinos ne samo u Australiji, već i njegovoj zajednici i svojoj ljubljenoj zemlji rođenja – Hrvatskoj.
Prije nego što započnemo s večerom za koju se nadamo da će nam ostaviti trajne dojmove i sjećanja, zamolio bih da svi odvojimo trenutak i najprije prepoznamo ne samo čovjeka kojeg ovdje slavimo, nego i njegovu odani suprugu. Dame i gospodo, smijem li vas zamoliti da svi ustanete i pridružite nam se u pljesku za Charlesa i Christu Billich.
Ova je večer već neko vrijeme teško zaokupiravala srca i umove mnogih.
Kao udruga ‘Glas hrvatske dijaspore’ osnovana je ne samo kako bi zastupali interese australskih Hrvata, kojih je sada više od nekih 200.000, već i da očuvamo našu kulturnu baštinu.
Kao Australci zagrlimo sve što je australsko, Australija nam je dala prava i mogućnosti zbog kojih su naši preci napustili rodno mjesto u potrazi onog što bi im omogućilo da svojoj djeci pruže ono što su oni sami željeli, ali nisu mogli ostvariti.
Priča o Charlesu nije ništa manje dramatična.
Nakon što je kao mladi student pretrpio reperkusije govora protiv tiranije pod komunističkim režimom, i trpio što mu se bilo kakvo naličje na slobodu oduzelo, Charles je također pogledao izvan ljepote svoje domovine tražeći daleko mjesto gdje se, kao pojedinac i umjetnik, njegove umjetničke sposobnosti i uvjerenja mogu spojiti i izraziti.
Australija mu je pružila ta neotuđiva prava, a zauzvrat on je uzvratio dodavanjem svoje jedinstvene i bogate kulturne ljepote kroz svoj rad.
Charles, ove večeri neki Vaši prijatelji, obožavatelji i oni kojima je privilegija biti skrbnikom jednog od Vaših umjetničkih djela, ovdje slave i časte Vas.
Dakako, još mnogo toga, i mnogo onih koje ne poznajete ove večeri također slave s nama.
Svatko od nas ovdje večeras će se u nekom trenutku zaustaviti i razmišljati o djelu koje ste stvorili, djelo koje su možda vidjeli, koje ukrašava neko mjesto.
Prečesto zaboravljamo da digitalni svijet nikad ne može zamijeniti izraze majstora koji ne samo kroz temu, već kroz njegovo stvaranje prenosi emocije koje su postojale dok je svaki pokret kista bio izvršen.
Kad stvarate, Charles, svaki od tih kistova zahvati mali trenutak u vremenu, oni hvataju bit onog što ste Vi, i to je boja, tekstura i njihova međusobna veza koja hvata srca i umove onih koji se dive.
Ovi trenuci prolaze za Vas dok prelazite iz stvaranja jednog djela na drugo, ali za nas, sigurno se po svijetu o Vama razmišlja i divi Vam se, svake minute, svaki dan dok se usredotočavamo na svaki potez, trenutak zarobljen u vječnosti, trenutak koji nadahnjuje i pruža užitak.
Nakon što ova večer dođe do svojega kraja, i vi se vratite u svoj studio i svoje slikarsko platno, iskreno se nadamo da će vas sjećanja ove večeri na neki mali način nadahnuti, da ćete, kako stvarate, znati da će ljepota koju nam pružate živjeti zauvijek, i da vam to kao nagrada unese osmijeh na lice.’
David Jakić/Australsko-hrvatska gospodarska komora NSW:
‘Dragi prijatelji, kolege, kolegice i gosti,
Prvo, želio bih čestitati timu ‘Glasa hrvatske dijaspore’ što je stvorio ovako senzacionalan događaj.
John, Valentin, Branko, Ina, Anne, Mary i Alenka, učinili ste nevjerojatan posao u stvaranju ove večeri i čast mi je što stojim ovdje i izražavam zahvalnost za ovu nezaboravnu prigodu.
Iskreno … za moj prvi službeni govor kao predsjednik gospodarske komore – nervozan sam … to je moralo biti u noći koja slavi takvu inspirativnu osobu, gospodina Charlesa Billicha.
Sada, za ljude koji se možda pitaju zašto sam malo nervozan, želim uzeti ovaj trenutak i govoriti samo o nekim Charlesovim postignućima …
• Umjetničke slike za Ujedinjene narode u New Yorku
• 2 slike u Vatikanu
• Službeni umjetnik za Olimpijske igre u Sydneyu 2000, Peking, Atenu i Sotchi
• Ključ za grad Atlanta
• Charlesova umjetnost je na svjedodžbi Nobelove nagrade za mir
• Za mene, moje omiljeno … kupio je lijepog Bentleya.
Mogao bi nabrajati još mnoga postignuća, ali sigurno ste već shvatili o kakvom se čovjeku radi.
No, ne završava se time … ne samo da je tako puno postigao, on je i čovjek s ogromnim srcem.
To je čovjek kojemu u životu nije bilo lako:
• Zatvaran je od strane komunističkog režima zbog svojeg stava, zbog onog u što je vjerovao
• Kao i drugi, došao je ovdje brodom za kojeg sam siguran da nije bio ‘ovacija moru’
• Pomagao je Europljanima da dolaze u Australiju kako bi pronašli posao
Opet bih mogao ići puno dalje, ali ono što najviše volim … bio je nekad i taksista … toliko puno poštovanja imam za tog čovjeka.
Charles Billich, Vi ste inspiracija tolikim mnogim, a Vaš je posao donio toliko puno sreće i veselja ljudima širom svijeta.
Australija vas može svojatati kao svojeg; Hrvatska kao svojeg … ali jedino je pravedno reći da obje zemlje trebaju biti ponosne da Vas nazivaju sinom jer ste međunarodno blago.’
Ina Vukić/Glas hrvatske dijaspore:
‘Jedini vez prijateljstva jest vjernost’, Antun Starčević, političar i pisac 19. stoljeća kojeg se naziva ocem hrvatske domovine.
Čast i zadovoljstvo mi je biti s vama svima ovdje, večeras, kada slavimo izvrsnost i izvanrednu predanost i odanost iz hrvatske dijaspore za unapređenje naše hrvatske domovine. Ovom se nagradom dodjeljuje i priznanje za trajnu viziju Charlesa Billicha za slobodnu i demokratsku Hrvatsku te za njegove ogromne doprinose obrani i promicanju istine i hrvatskog imena diljem svijeta – a da ne spominjem njegovu golemu humanitarnu velikodušnost prema Hrvatskoj i Hrvatima.
Hrvatska! Kolijevka postojanja hrvatskog naroda; majka naše povijesti; otac našeg borbenog duha za slobodu; baka legende i prabaka tradicije; djed Za Dom Spremni narodne volje i pradjeda patriotske ljubavi i odlučnosti.
Patriotizam i izgradnja nacije bili su in ostaju arterija postojanja hrvatske dijaspore.
Patriotizam znači ljubav prema zemlji.
Ipak, to samo po sebi – kaže vrlo malo.
Uostalom, mi možemo voljeti mnoge stvari na različite načine, ali nešto voljeti uvijek znači imati određenu odanost i brinuti se za taj objekt naše ljubavi na poseban, uzbudljiv način.
Da hrvatski iseljenik voli i uspije u novoj, kao i izvornoj domovini, definiraju tu posebnu ljubav, tu posebnu odanost.
Neki ljudi tu posebnu ljubav izražavaju kroz važne akcije koje dotiču cijelu naciju.
A Charles je bio i upravo jest među njima!
Mnogi danas se odnose prema patriotizmu skepticizmom.
U globaliziranom svijetu više identiteta, nacionalnosti, savezništava i vjernosti su uobičajena stvar.
Mnogi bi rekli da bi bilo bolje za nas jednostavno slaviti naše zajedničko čovječanstvo, postati građani svijeta – i ne brinuti se o našoj zemlji podrijetla, kao ni o onoj u kojoj smo izgradili naše živote, kao posebnim.
Ne slažem se. Ne vjerujem da bismo trebali napustiti domoljublje, jer patriotizam je zemljama ono što je samopoštovanje pojedincima:
Trebate ga kao uvjet kolektivnog, zajedničkog samopoboljšanja.
Neizrecivi i brutalni gubitci brojnih obiteljskih života, tlačenje i progon rukom komunističkog režima bivše Jugoslavije, dobro su poznati mladom Charlesu Billichu, iz onih davnih dana.
Ali Australija je melem kojeg samo domovina može pružiti; druga domovina koja vam pruža slobodu njegovati svoje snove za zemlju svojeg rođenja i pomaže vam u njihovim ostvarivanjima.
Tijekom gotovo tri protekla desetljeća imala sam privilegiju i izuzetno zadovoljstvo što me konstantno dodirivala Charlesova nesebičnost upravo zbog kolektivne dobrobiti hrvatskog naroda u domovini i onih u dijaspori.
Charles Billich je u akcijama koje su tako važne našoj kolektivnoj dobrobiti dosljedno i odlučno donosio dobro ne samo Australiji nego i Hrvatskoj.
Oba su ova svijeta bogato profitirala od talentiranog i odanog Charlesa Billicha kroz nekoliko desetljeća.
16. siječnja 1992. bio je dan kada je Australija postala među prvim neeuropskim zemljama koje su priznale Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu.
Ovdje, u mojim rukama držim svjedočanstvo toga dana kad smo slavili tu važnu prigodu kojoj je i Charles bio značajan dio!
Ovu knjigu, Spomenicu, darujem Vama Charles kao jedan od mnogih svjetionika hrvatske slobode koje ste i Vi godinama držali u svojim rukama!
Pozdravljam Vas, Charles Billich! Hvala!’
Datum objave: 11.12.2017.
