Finski predsjednik Sauli Niinisto potvrdio je u nedjelju da će njegova zemlja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, što je povijesna promjena neutralne vanjskopolitičke orijentacije zemlje koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.
Moskva, koja dijeli granicu s Finskom od 1300 kilometara, upozorila je da bi finsko pridruživanje NATO-u bilo pogrešno i da bi Helsinki tako naštetio bilateralnim odnosima s Rusijom.
Očekuje se da će i Švedska, u kojoj se javna podrška članstvu u NATO-u povećala, postupiti isto kao susjedna Finska.
Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su objavili da se zalažu za pristupanje Finske NATO-u.
“Danas su predsjednik i vladin odbor za vanjske poslove zajedno odlučili da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekao je Niinisto novinarima u predsjedničkoj palači u Helsinkiju.
On je u subotu u telefonskom razgovoru obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se Finska planira pridružiti NATO-u. Putin je kazao da se time pogoršali rusko-finski odnosi.
“Ja i Finska nismo poznati po tome da se skrivamo i potiho nestanemo iza ugla. Bolje je reći izravno ono o čemu se već govorilo i zabrinutoj strani. To sam želio napraviti”, kazao je Niinisto, referirajući se na razgovor s Putinom.
Finski predsjednik izrazio je spremnost za razgovore sa svojim turskim kolegom Tayyipom Erdoganom nakon što je Ankara iznijela prigovore na ulazak skandinavskih zemalja u NATO.
Kao članica NATO-a Turska može uložiti veto na finsko i švedsko pristupanje savezu.
Niinisto je rekao da je “pomalo zbunjen” zbog promjene turskog stava. “Ono što sada trebamo je vrlo jasan odgovor, spreman sam za novu raspravu s predsjednikom Erdoganom o problemima koje je on pokrenuo”, kazao je.
Erdogan je rekao da ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u zbog podrške tih dviju zemalja Kurdistanskoj radničkoj partiji (PKK) protiv koje turske vlasti desetljećima ratuju i smatraju je terorističkom organizacijom.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 15.05.2022.
