Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u krivu je kad kaže da Sjedinjene Države preko Ukrajine posredno ratuju s Rusijom, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu specijalni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar.
Milanović je nekoliko puta izjavio da SAD preko Ukrajine vodi ‘proxy’ (posrednički) rat protiv Rusije, da vrijedi i obrnuto te da će se zato rat u Ukrajini rješavati između Washingtona i Moskve.
„U tom pogledu Milanović je u krivu, ovo nije proxy rat, ovo je pokušaj da se pomogne žrtvi neprovocirane agresije kako bi se obranila“, rekao je Escobar danas u Zagrebu.
Za Hrvatsku je po tom pitanju važnije što čini nego što govore njezini političari. „U svim aspektima je Hrvatska na pravoj strani – u svakoj odluci, u svakoj deklaraciji, u svom djelovanju“.
Srbija ne glumi
Na samom kraju godine u kojoj je srbijanski politički vrh slao zapaljive poruke o Hrvatskoj – predsjednik Aleksandar Vučić optuživao ju je za energetsku sabotažu te je ponavljao kako „ne želi na hrvatsko more“, a njegov ministar obrane je hrvatsku vladu prozvao „ustaškom“ i „iskompleksiranom“ – srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić objavio je da ga je Vučić zatražio da „odledi“ odnose sa Zagrebom.
Tjedan dana poslije, povodom pravoslavnog Božića, Dačić je stigao u Zagreb i pozvao na „natjecanje u izgradnji mira“ između dvije zemlje.
Escobar je u ponedjeljak u razgovoru s novinarima u hrvatskoj prijestolnici, nekoliko dana nakon boravka u Beogradu, rekao kako je ta inicijativa „stvarna“ i da Srbija „želi i mora poboljšati svoje odnose s jednim od svojih najprosperitetnijih susjeda“.
Izaslanik Bijele kuće za zapadni Balkan rekao je da iza toga stoji potreba Beograda da shvati da „Rusija nije pouzdan partner“ kakvim se u Srbiji smatra i da ruski predsjednik Vladimir Putin „više nikad neće biti vjerodostojan sugovornik“.
„Moraju početi ponovno razmatrati svoj međunarodni položaj, a mislim da je dio toga i popravljanje odnosa sa susjedima“, istaknuo je Escobar.
On smatra kako se Srbija mora pridružiti zapadnim sankcijama Rusiji jer joj je to i pravna obaveza na putu prema Europskoj uniji, a dok se to ne dogodi, SAD će nastaviti raditi na tome da Srbija „shvati posljedice malignog ruskog utjecaja na Balkanu“.
BiH ubija korupcija
Escobar je u razgovoru s Hinom krajem 2021. naglasio da Bosna i Hercegovina nema „etnički, nego problem korupcije“. Na pitanje jesu li se stvari maknuli s mrtve točke nakon izmjena izbornog zakona i održanih izbora, izaslanik je rekao da „se problemi u BiH nisu promijenili“.
„Razlog zašto ljudi i tvrtke odlaze nije multietnički karakter države – ljudi ne odlaze jer ne žele živjeti s Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima, odlaze jer ne mogu pronaći posao bez političkih veza. To ubija državu”.
Zbog toga je manje važno tko je izabran ako je korupcija i dalje prisutna, nastavio je Escobar.
Naglašava i da su dio toga problema “i neke od stranaka“ koje vladaju po 30 godina te je korupcija postala njihov sastavni dio.
SAD stoga želi hitno suočenje s koruptivnim praksama u BiH, a Washington će pritom pomoći svojim angažmanom i sankcijama.
Govoreći o Altei, mirovnoj misiji EU-a u BiH u kojoj bošnjački političari ne žele vidjeti hrvatske vojnike, Escobar je rekao da konačna odluka o tome ovisi o „europskim strukturama“ jer je to unutarnje europsko pitanje.
Istaknuo je kako SAD podržava prisutnost mirovnih snaga u toj zemlji, kao i visokog predstavnika koji mora imati snažnu mogućnost korištenja svojih bonskih ovlasti.
„Mislim da međunarodna zajednica i dalje ima važnu ulogu u BiH. I Hrvatska isto“, kazao je Escobar.
SAD bez veleposlanika u RH
Komentirajući činjenicu da od odlaska Roberta Kohorsta u siječnju 2021, Washington nije imenovao veleposlanika u Hrvatskoj, Escobar je rekao da je proces imenovanja „kompleksan i dugačak“
„Ne mogu govoriti u ime Bijele kuće o tom pitanju, no mogu reći da izostanak veleposlanika nije mjera važnosti odnosa“ dviju zemalja.
“Ti odnosi su veoma jaki i postaju sve snažniji“.
„Potpuno smo usklađeni oko svih pitanja“, od onih regionalnih, do rata u Ukrajini, zaključio je Escobar, pa čestitao Hrvatskoj na postignućima na međunarodnom planu poput ulaska u šengenski prostor i eurozonu, ukidanje viza i sporazum o dvostrukom oporezivanju sa SAD-om.
Autor: CroExpress/Hina Datum objave: 24.01.2023.
