Autor: Hina/CroExpress
Posmrtni ostaci dvojice generala koji su odigrali ključnu ulogu u puču protiv republikanske vlade što ga je u Španjolskoj 1936. predvodio Francisco Franco bit će ekshumirani iz bazilike s javnim mauzolejom ‘Spomenik palima’ u Pamploni, a njihovi ih nasljednici trebaju pokopati u privatne grobnice, odlučilo je gradsko vijeće prijestolnice pokrajine Navarre.
U Pamploni je na vlasti koalicija ljevičarskog Podemosa i stranke EH Bildu koja okuplja pristaše baskijske neovisnosti.
U odluci da se tijela generala Emilija Mole Vidala i Josea Sanjurja Sacanella ekshumiraju i premjeste lokalna vlast se pozvala na Zakon o povijesnom sjećanju koji nalaže uklanjanje s javnih mjesta svih simbola iz vremena frankističkog režima.
Taj je zakon donesen 2007. godine, u vrijeme tadašnje socijalističke vlade premijera Josea Luisa Rodriguesa Zapatera, kao svojevrsnu aposteriornu povijesnu osudu nedemokratskog režima.
Zakon se svojedobno interpretirao kao pokušaj cijeljenja povijesnih rana i trauma iz razdoblja koje je uslijedilo nakon što su u građanskom ratu u Španjolskoj frankisti pobijedili republikansku vladu i počeli dugogodišnju fašističku diktaturu.
Spomenuti zakon traži i promjenu imena trgova i ulica nazvanih prema Francu i njegovim najbližim suradnicima.
Tako je u Pamploni trg na kojemu se bazilika s mauzolejem nalazi već preimenovan u Trg slobode, a ranije se zvao Trg grofa de Rodezna, čovjeka koji je u Francovoj vladi obnašao dužnost ministra pravosuđa.
Ekshumacija tijela generala iz bazilike obavit će se u studenom, a vodit će je poznati forenzički arheolog Francisco Etxeberria. On je već vodio više od 400 ekshumacija žrtava španjolskog građanskog rata (1936-1939) iz neoznačenih masovnih grobnica kojima je i danas posijana cijela Španjolska.
Bazilika sa ‘Spomenikom palima’ u Pamploni napravljena je 1942. godine, s mauzolejom frankističkim generalima koji su u toj pokrajini poginuli u borbama frankista i republikanaca, a podignuta je kao spomen na oko 4500 palih na frankističkoj strani u borbama u toj španjolskoj pokrajini.
Sadašnje gradske vlasti Pamplone namjeravaju promijeniti i naziv mauzoleja koji će se preimenovati u ‘Centar za povijesno sjećanje’, ali obećavaju da će ekshumacija i ponovni pokop frankista biti obavljeni dostojanstveno, uz uvažavanje želja obitelji i odnos pijeteta prema umrlima i njihovim nasljednicima.
‘Nije nam jasno zašto ovo nije napravljeno i ranije’, kazao je gradonačelnik Pamplone Joseba Asiron.
Kako je dodao, ekshumacija i premještaj posmrtnih ostataka frankističkih generala koji su podržavali diktatora ne predstavlja nikakav naknadni osvetnički čin, a sve će biti napravljeno diskretno i s pijetetom prema umrlima.
‘Time samo izvršavamo zakon i činimo akt pravednosti’, kazao je.
Odluka je ipak izazvala mnogo političkih kontroverzija i neki je pokušavaju zaustaviti, piše lokalni španjolski tisak.
Prva ekshumacija nekog frankističkog generala iz javnog mauzoleja građenog kad je Španjolskom vladao svemoćni Caudillo mogla bi, kažu neki analitičari, imati posljedice i na mjesto gdje je pokopan sam diktator jer neki traže da i on bude ekshumiran i premješten u privatni grob.
Francisco Franco pokopan je u ‘Dolini palih’, memorijalnom groblju s velikom bazilikom postavljenoj u živoj stijeni, 50-ak kilometara od Madrida.
Taj kompleks su još za Francova života dovršili politički zatvorenici prisilnim radom.
Ideju o Dolini palih Franco je navodno za života zamislio kao poruku pomirenja s onima koji su se borili na suprotnoj strani.
U gigantskoj kripti smješteni su ostaci oko 30.000 žrtava građanskog rata obiju sukobljenih strana.
Španjolski je sud ove godine po prvi put dopustio ekshumaciju posmrtnih ostataka iz te grobnice dvojice braće, republikanaca koje su strijeljale frankističke snage. To bi zato mogao biti sudski presedan koji može odlučiti o budućoj sudbini mjesta što ga je je Caudillo odabrao i za svoj vječni počinak.
Podjele zbog trauma iz vremena građanskog rata ni danas u Španjolskoj nisu sasvim prevladane, a ogledaju se i u suvremenim političkim i ideološkim podjelama.
Širom Španjolske je od 1936. do 1939. godine u vojnim sukobima, te u akcijama odmazde i egzekucija neprijateljskih vojnika i civila na obje strane poginulo više od 200.000 ljudi.
Datum objave: 05.09.2016.
