U Argentini funkcioniraju brojne udruge koje se bave očuvanjem hrvatskog identiteta i brinu o suradnji s matičnom domovinom.
Državni tajnik Zvonko Milas u Buenos Airesu susreo se u Hrvatskom domu s Hrvatima koji žive u Argentini, a susret su organizirale udruga Jadran i Hrvatsko – argentinska gospodarska komora . Susret s iseljeničkom zajednicom održan je nakon svete mise u Hrvatskom katoličkom središtu Sv. Nikola Tavelić, gdje je domaćin hrvatskom izaslanstvu bio fra Josip Peranić. Stoji to u objavi na Facebook stranici Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. U nastavku pročitajte i nekoliko rečenica o Hrvatima u Argentini.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas u Buenos Airesu susreo se u…
Posted by Zvonko Milas on Monday, 28 March 2022
Brojčano stanje Hrvata u Argentini i njihovo doseljavanje
Nije moguće u potpunosti točno odrediti koliko Hrvata i njihovih potomaka danas živi u Argentini, no najrealnija brojka ja oko 250.000 pripadnika te zajednice.
Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848., a taj se broj povećavao sve do 1918. Valja spomenuti da su Hrvati pojedinačno na ovo područje počeli dolaziti već od sredine 18. stoljeća. Prvi sigurni povijesni podaci postoje za hrvatskog isusovca Nikolu Plantića, rođenog u Zagrebu 1720., koji je na područje tadašnje Argentine došao godine 1748. Uz druge službe, koje je ovdje obavljao, bio je profesor logike na Isusovačkom sveučilištu u Cordobi, gradu 700 km udaljenom od Buenos Airesa, a prije izgona isusovaca iz Južne Amerike 1768., bio je neko vrijeme i rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu.
Među prvim našim doseljenicima bio je građevinski poduzetnik Buratović, rodom s otoka Hvara. Već oko 1860. on gradi po Argentini ceste, željezničke pruge, podiže kuće, a potrebno je istaknuti da je prvi postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija. On je veću skupinu svojih Hvarana doveo u Argentinu, a njih su slijedili iseljenici iz drugih krajeva Dalmacije. Također, useljavaju se i Hrvati iz Istre, Slavonije, Primorja.
Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između Prvog i Drugog svjetskog rata, tj. između 1918. i 1939. U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banije, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne.
No, Hrvati su u prvom i drugom valu useljavanja u Argentinu bili upisivani u evidencijama svoje nove domovine ne samo kao Hrvati već i kao Austrijanci, Mađari, Slaveni, Dalmatinci, Jugoslaveni, što je bio odraz tadašnje situacije u kojoj se nalazila matična država. Bez obzira na navedeno, u Argentini je 1939. bilo oko 150.000 Hrvata okupljenih u 133 naselja.
Treći, i posljednji val, bio je poslije Drugog svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada je u Argentinu došlo oko 20.000 Hrvata, političkih emigranata. Za useljavanje Hrvata poslije Drugog svjetskog rata u Argentinu najzaslužniji je fra Blaž Štefanić, koji je došao u Argentinu 1939. kao misionar za Hrvate. Na poticaj iz Rima, početkom 1946. počeo je raditi na spašavanju hrvatskih izbjeglica iz Austrije, Njemačke i Italije. Tom prilikom predsjednik Argentine general Juan Domingo Peron je u dogovoru s direktorom emigracije odobrio ulazak 35.000 Hrvata.
Status Hrvata u Argentini
Hrvati koji imaju argentinsko državljanstvo imaju ista prava i obveze tj. ravnopravni su građani Argentine. Ne postoji vremensko ograničenje boravka u Argentini za dobivanje državljanstva, što znači da prilikom dolaska u Argentinu može se podnijeti zahtjev za primitak u argentinsko državljanstvo. Argentina dozvoljava dvojno državljanstvo.
Danas u Argentini ima Hrvata na vrlo važnim društvenim položajima. Važno je spomenuti da hrvatski potomci još uvijek nisu toliko asimilirani kao u ostalim državama Latinske Amerike, i postoji još vrlo visoka svijest o pripadnosti hrvatskom narodu. Hrvatski doseljenici i njihovi potomci u velikoj su mjeri pridonijeli razvoju ove zemlje u kojoj uživaju ugled poštene i vrijedne zajednice, glede čega su, bilo kao pojedinci, bilo kao zajednica, dobili brojna priznanja od argentinskih državnih tijela.
Hrvatske udruge i katoličke misije
Aktivna su brojna amaterska kulturno-umjetnička društva kako u Buenos Airesu, tako i u ostalim gradovima. Posebno su brojne folklorne skupine. Najveći broj hrvatskih udruga nalazi se na području Buenos Airesa, a djeluju također u još nešto više od 20 argentinskih gradova. U Buenos Airesu nalazi se sjedište Duhovnog ravnateljstva hrvatske katoličke zajednice u Argentini. Danas status središta kulturnih događanja i dalje imaju katolička središta “Sv. Leopold Mandić” i “Sv. Nikola Tavelić” u Buenos Airesu. U Buenos Airesu već skoro 55 godina djeluje „Hrvatski Caritas Kardinal Stepinac“, dobrotvorno društvo koje pomaže useljenike i njihove potomke koji su siromašni ili su ostali sami.
Autor: CroExpress Datum objave: 28.03.2022.
