CroExpress

Gospodine Milas, pitanje za početak, kako se Hrvatska nosi sa svim izazovima kako zdravstvenim tako i gospodarskim kada je u pitanju situacija izazvana pandemijom koronavirusa?
Mislim da je već diljem svijeta poznato da se jako dobro nosimo s pandemijom. Mjere su pravovremeno poduzete i koliko god se nekima činile strogima, jedini ispravan pristup je staviti sigurnost građana u primarni fokus. Mi koji se još vrlo dobro sjećamo Domovinskog rata znamo da se sve može obnoviti – i gospodarstvo i zgrade. Samo je čovjek nezamjenjiv. Zato svi razumijemo ovaj pristup, zato se građani ponašaju odgovorno, zato je opet postignut ovaj stupanj zajedništva koji budi ono najbolje u nama: razumijevanje i iskreno brigu za druge, pomaganje i solidarnost. Osobno me najviše fascinira briga građana za male proizvođače i istodobna briga proizvođača za one kojima njihovi proizvodi, bilo financijski ili prostorno, nisu dostupni. Vlada je donijela izvrsne medicinske i gospodarske mjere, međutim da bi sada sve to imalo učinka mora postojati upravo ovaj stupanj društvene odgovornosti s kojima su Hrvati očito rođeni i koji je najvidljiviji kad je najteže.
Pored svjetske epidemije, Zagreb je nažalost doživio i jedan od najvećih potresa u svojoj povijesti, kakva je situacija u gradu Zagrebu, kako se i Vi i stanovnici nosite sa ovim rekli bi ‘filmskim scenarijem’ prirodnih katastrofa?
Dobro ste rekli, uistinu je scenarij bio znanstveno fantastičan. Ali ponosan sam na Zagreb, na Zagrepčane, na svu pomoć koja je ponuđena, koja je stigla u Zagreb ne samo iz svih dijelove Hrvatske, već iz cijelog svijeta. Slika rodilišta iz Petrove obišla je cijeli svijet.

Vidjeti BBB kako spašavaju inkubatore, čitati objave na društvenim mrežama u kojima se nepoznatim ljudima u potrebi nudi stan, hrana… Mislim da je to najvažniji doseg kojeg jedan narod može postići. Taj pristup koji čovjeka navodi da izađe iz vlastitog komfora i usmjerava ga na drugoga je jedino sto može stvoriti novu vrijednost, dati smisao. Ni Zagreb ni Hrvatska nisu zgrade ni neki nasumični ljudi koji borave u njima. Veže nas duh Grada, duh naroda. Od obrambenog Domovinskog rata, bilo kojeg prvenstva u bilo kojem sportu, do ovih nedaća s kojima se uspješno nosimo, taj hrvatski duh zajedništva uvijek donosi pobjedu. I vjerujte da ćemo izaći iz ovog jači.
Središnji ured za Hrvate izvan BiH već u kontinuitetu pomaže projekte Hrvata u Bosni i Hercegovine, kako one u kulturi, zdravstvu tako i pojedinačno. Uslijed svih ovih novih okolnosti očekujete li kako će i ove godine biti tako i u kojoj mjeri?
Vlada Republike Hrvatska snažno stoji uz svoj hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u svim situacijama. Citirat ću premijera Plenkovića koji često kaže našim ljudima iz ovih krajeva: ‘Vi ste nama čuvali leđa, sad je vrijeme da mi vas guramo naprijed’. I to doista jest tako. Mi smo jedan narod koji živi u dvije domovine. Dijelili smo prošlost, dijelimo sadašnjost, ali i budućnost. Jedni smo za druge u svim poteškoćama, ali i svemu onome što nas zajednički raduje i veseli. Ono što nam se svima događa u posljednje vrijeme nije nešto što smo mogli planirati. Sve nas je zadesilo. Cijeli svijet. No, i u ovim teškim trenucima pandemije uzrokovane pojavom virusa COVID 19, tu smo jedni za druge. Potrebe zdravstvenog sustava su prioritet. Stoga je Vlada Republike Hrvatske, u duhu solidarnosti, na prošloj sjednici donijela odluku o financijskoj potpori zdravstvenim ustanovama u Bosni i Hercegovini – pomogli smo bolnice i domove zdravlja od Posavine do Hercegovine. Kad je u pitanju Središnja Bosna tu su Hrvatska bolnica dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, Opća bolnica u Jajcu kao i dom zdravlja u Kiseljaku. Naravno, naš daljnji angažman ovisit će o razvoju situacije s pandemijom. Svi se duboko nadamo da ćemo pobijediti virus što prije te da ćemo se ovog izazovnog vremena prisjećati kao trenutaka kad smo opet, kao i puno puta do sada, pokazali jedinstvo, zajedništvo i nedjeljivost našeg nacionalnog bića.
Hrvati u Središnjoj Bosni također se nalaze, rekli bi u jednoj povijesno teškoj situaciji. Gospodarski subjekti koji su zadržali jedan dio stanovništva na ovim prostorima su u vrlo teškoj situaciji, možemo li očekivati pomoć i na tome planu kako bi izbjegli još jedan veliki val iseljavanja što bi bio završni udar za Hrvate ovih prostora?
Kao što sam rekao, trenutno nam je svima prioritet misliti o zdravlju ljudi. No, također moramo misliti i o posljedicama koje će pandemija ostaviti. Stoga već sada planiramo kako ćemo u nadolazećem razdoblju puno više pažnje morati posvetiti projektima koji otvaraju mogućnost zapošljavanja ljudi, projekte kojima će se podupirati gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine. S tom praksom smo krenuli još prošle godine kada smo snažno podržali projekte iz područja poljoprivrede i turizma jer smo procijenili da su to područja koja mogu pokrenuti i druga područja života i poslovanja – od malih obrta, poljoprivrednih gospodarstava. Također, turizam i poljoprivreda, kao specifične grane, podrazumijevaju i uključivanje odnosno zapošljavanje većeg broja ljudi. Naš narod je žilav, izdržao je i teže stvari, izdržat ćemo i ovo. Siguran sam da ćemo, kao i puno puta dosada, u brojnim ugrozama koje su zadesile naš narod s obje strane granice, prije svega zajedništvom, proaktivnim djelovanjem te konkretnim mjerama i aktivnostima, znati naći rješenja i odgovore na izazove koji će se naći pred svima nama.
Vlada Republike Hrvatske, pomogla je u realizaciji puno projekata kada je u pitanju Središnja Bosna, posebno je kroz godine izuzetno bitna pomoć bolnici u Novoj Biloj. Hoćete li nastaviti pomagati projekte u zdravstvu poput naše bolnice „fra Mato Nikolić“ i trenutno bitnog projekta za općinu Kiseljak , gradnje novog Doma zdravlja?
Ne bih rekao da ‘pomažemo’ te projekte. Vlada Republike Hrvatske samo je jedan od partnera u svakom od tih projekata. Jer Hrvati u Bosni i Hercegovini ne trebaju našu pomoć, samo potporu. I bolnica u Novoj Biloj i Dom zdravlja u Kiseljaku, kao i drugi brojni projekti – od, primjerice, športske školske dvorane u Kreševu, Doma kulture u Vitezu, škole u Novom Travniku, Bugojnu i Fojnici, centra za djecu s poteškoćama u razvoju u Kiseljaku, ceste u Dobretićima, vodovoda u Busovači, inicijativa su ovdašnjih ljudi. Oni su te projekte osmislili, pokrenuli. Sve te projekte zajednički realiziramo i to je njihova najveća vrijednost. Ponosan sam kad danas prolazim Središnjom Bosnom i vidim završene objekte, zadovoljne ljude. Jer svi ti projekti namijenjeni su našim ljudima, djeci, mladima. Oni ih koriste, olakšavaju im svakodnevicu i doprinose unapređenju kvalitete življenja na ovim predivnim prostorima. Stoga ćemo i u narednom razdoblju nastaviti podržavati sve inicijative i projekte koji su od iznimne važnosti za Hrvate u Središnjoj Bosni i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Za kraj molim Vas poruku za naše čitatelje
Teška vremena uvijek iznesu jednu istinu koju ponekad, kad sve ide prema našim planovima, zaboravimo – nismo samo narod, mi smo obitelj. Naše zajedništvo je bezuvjetno i ne poznaje granice.

Iako je od najveće važnosti da se sad fizički udaljimo jedni od drugih, ujedinjeniji smo nego ikada.

Taj obiteljski duh našeg naroda, koji je valjda i fizički vidljiv u posljednje vrijeme, nas treba sve umiriti, učiniti odgovornijima i boljima prema sebi i drugima. A sve ostalo ćemo izgraditi zajedno.


Izvor: centralna.ba


Datum objave: 21.04.2020.