Autor: Ivan Grbešić

Nedavno su ponovno započele rasprave o hrvatskim zastavama. Kao dijete iz hrvatske dijaspore, za mene povijesna hrvatska zastava ima poseban značaj.

Odrastajući u hrvatskim zajednicama diljem Kanade, povijesna hrvatska zastava općenito je stajala pokraj oltara naših hrvatskih katoličkih crkava i na pozornicama naših hrvatskih dvorana, a visjela je u hrvatskim sportskim centrima i parkovima. Bila je to zastava pod kojom sam prvi put izveo hrvatski folklor i grb koji sam nosio na prsima kad sam zabio prvi gol u nogometu.

Bila je to zastava koja je visjela ispred naših gradskih skupština u Kanadi dok smo slavili našu hrvatsku baštinu i prosvjedovali protiv komunizma u Jugoslaviji. Bila je to zastava kojom smo mahali kada smo tražili pravo na samoopredjeljenje i hrvatsku domovinu neovisnu od Jugoslavije, a potom i marširajući i protestirajući protiv agresije srpske i jugoslavenske narodne armije i rata koji je se u ranim devedesetima vodio protiv Hrvatske.

To je bila povijesna hrvatska zastava koja se radosno mahala ulicama diljem Hrvatske nakon prvih višestranačkih izbora održanih u svibnju 1990. Povijesni hrvatski grb (prvo bijelo polje) zamijenio je komunističku crvenu zvijezdu na zastavi ‘Socijalističke Republike Hrvatska ‘koja je vijorila ispred Hrvatskog sabora u srpnju 1990. godine. Bila je to i zastava koja je ispunjavala polja Norvala kada su desetke tisuća Hrvata dočekali dr. Franju Tuđmana u Kanadi u rujnu 1990. godine.

Povijesna hrvatska zastava i grb predstavlja (a) Hrvate iz cijelog svijeta (uključujući one iz današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine) koji su sanjali o neovisnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj i (b) njihovu borbu za taj san.

Hrvatska vlada usvojila je sadašnju državnu zastavu i grb Republike Hrvatske u prosincu 1990. godine. Osim što je zadržala tradicionalnu ‘šahovnicu’ (s crvenim poljem), dodana je kruna koja predstavlja pet hrvatskih povijesnih regija – Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra i Slavonija. 
Dok se novi grb (a posebno ‘kruna’) u početku susreo s mješovitim osjećajima (uključujući i onih rođeni izvan granica Republike Hrvatske koji su se osjećali isključenim kao ravnopravni članovi hrvatske obitelji), Hrvati diljem svijeta su se radovali nakon priznanja neovisne Hrvatske, a Hrvati u RH i izvan nje s ponosom ističu lijepu hrvatsku himnu, grb i zastavu kao simbole hrvatske državnosti i vezu između nove države i njezinog naroda.

Bez obzira na osjećaj nejednakosti koju osjećaju mnogi članovi hrvatske obitelji koji žive u inozemstvu, što je dodatno pogoršano tijekom godina – posebice jer se odnosi na prepreke koje se nameću Hrvatima koji žive u inozemstvu u dobivanju hrvatskog državljanstva i ostvarivanju prava glasovanja – imaju i nastavljaju pokazivati poštovanje koje se očekuje prema državnoj zastavi i grbu Republike Hrvatske.

Iako bi bilo najbolje (iz perspektive jedinstva) imati jednu hrvatsku zastavu i grb koji bi predstavljali hrvatsku državu i hrvatski narod gdje god se nalazili, to nije naša trenutna stvarnost, a Hrvatska i hrvatski narod imaju važnija pitanja za rješavati. 
Uvođenje promjena u zakonu o hrvatskom državljanstvu (koje se trenutno nalazi pred Hrvatskim saborom) i hrvatskom izbornom zakonu (kako bi se omogućilo glasovanje poštom ili elektroničkim glasovanjem) svakako bi bili važni koraci prema jedinstvu, kao i rasvjetljavanje prošlosti i zločina koje je počinio komunistički režim – čak i više od jedne jedinstvene hrvatske zastave i grba.

U našim hrvatskim zajednicama u Kanadi povijesna hrvatska zastava često stoji uz zastavu Republike Hrvatske jer su oboje legitimni simboli hrvatskog naroda.

Napomena: zbog jasnoće i izbjegavanja manipulacija i dezinformacija, upotreba povijesne hrvatske zastave i grba nema nikakve veze sa zastavom i simbolima koje je ustaški režim koristio tijekom Drugog svjetskog rata, uključujući i slovo ‘U’ u gorenjem lijevom kutu od njegove zastave i slovo ‘U’ iznad i oko šahovnice. Austrijsko Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je proširilo popis zabranjenih političkih simbola na dva ustaška simbola – a ne na povijesne hrvatske simbole na koje je nekoliko medija u Hrvatskoj pogrešno upućivalo.


Ivan Grbešić je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Tekst je cijelosti prenesen s njegove Facebook stranice.

Datum objave: 20.02.2019.