Čelnici zemalja članica Europske unije u ponedjeljak se sastaju na izvanrednom summitu na kojem će raspraviti ozbiljna pitanja vezana za rat u Ukrajini, no pitanje je hoće li glavna neriješena tema – pokušaj zabrane uvoza ruske nafte, biti zaista predmet rasprave.
Prošlo je gotovo mjesec dana otkako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila prijedlog zabrane uvoza ruske nafte – morskim putem ili putem cjevovoda – te sirove ili rafinirane nafte, podsjeća BBC.
EU je prema ideji čelnice EK-a postupno, do kraja 2022. godine, trebao prekinuti uvoz ruske nafte i rafiniranih proizvoda, ali otpor, posebno iz Mađarske, zaustavio je sporni šesti europski paket sankcija.
I druge zemlje bez izlaza na more, poput Slovačke i Češke, također su zatražile više vremena zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti. Bugarska, kojoj je Gazprom već isključio dotok ruskog plina, također je zatražila dodatne konzultacije.
No, mađarska vlada premijera Viktora Orbana, koja je usporedila zabranu nafte s bacanjem nuklearne bombe na svoje gospodarstvo, smatra se glavnom preprekom. Orban je pisao Europskom vijeću kako ne želi ni raspravljati o tome sljedećeg tjedna.
Diplomati postaju frustrirani, no također priznaju da s rastućim cijenama energije neke zemlje možda neće biti u potpunosti nezadovoljne što se odluka blokira. S druge strane, neke članice smatraju da Europa mora prestati davati Rusiji milijarde kojima financira rat u Ukrajini.
Postoji i osjećaj da je Ursula von der Leyen pogriješila najavivši planove prije nego ih je razradila. Ipak, i ona i čelnik Europskog vijeća ovog su tjedna dali naznaku da bi se dogovor mogao postići za nekoliko dana.
To je “apsolutna glupost”, rekao je jedan diplomat EU-a, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ljutit zbog kašnjenja.
“Zahvalan sam našim prijateljima koji promiču nove sankcije. Ali otkud tolika moć onima koji blokiraju šesti paket? Zašto još uvijek smiju imati toliku moć, uključujući i unutareuropske procedure?”, rekao je Zelenski.
Izbjegavanje rasprave?
Na izvanrednom summitu službeno će se raspravljati o financijskoj potpori Ukrajini, prehrambenoj sigurnosti, obrambenoj nabavi i širim pitanjima energetske tranzicije EU-a. Nacrt zaključaka, koji je dostupan BBC-u, odnosi se na postupno ukidanje ruskih fosilnih goriva, dok se pritom ovlaš prelazi preko specifičnog problema sankcija za naftu.
“Izbjegavanje rasprave nije baš realno”, sugerirao je jedan visoki diplomat.
Postoji naime velika vjerojatnost da će netko potaknuti kontroverzne teme, koje uvijek nađu način da isplivaju, a pitanje je i hoće li rasprava pritom prerasti u svađu.
Frustraciju pojačava to što kašnjenje sprječava daljnje provođenje drugih mjera s obzirom da se šesti paket sankcija ne odnosi samo na naftu. Taj paket, naime, predlaže i proširenje kontrole izvoza i popisa pojedinaca koji podliježu zamrzavanju imovine te usmjeravanje na većinski državnu rusku Sberbanku.
Lov na više love?
Države članice brzo su potpisale prethodne pakete sankcija, uključujući i postupni embargo na ruski ugljen. Dužnosnici su ponosno govorili o tome kako EU prkosi starim narativima o tromom i mučnom donošenju odluka u EU-u.
Tako je i bilo, do sada.
U svom pismu ovog tjedna mađarski premijer Viktor Orban upozorio je Charlesa Michela da bi rasprava o naftnom embargu “samo naglasila naše unutarnje podjele”. Postupno ukidanje ruske nafte, tvrdi, zahtijevalo bi “potpuno preuređenje mađarskih rafinerija”.
Drugim riječima, to bi puno koštalo, što je neke navelo na sumnju da Orban u konačnici traži još novca.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola optimistična je i smatra da Mađarska u biti zauzima “pregovarački stav”.
Međutim, sredstva nedavno namijenjena za pomoć energetskoj tranziciji EU-a dolaze iz kase kojoj Mađarska još nema pristup. Sve je to dio financijskog natezanja između Bruxellesa i Budimpešte, zbog optužbi da Orbanova vlada raznim potezima srozava demokratske standarde, piše BBC.
Orbanovi pristaše pak tvrde tvrde da je Mađarska oklevetana zato što kroji vlastiti put i da je sasvim opravdano oduprijeti se pogubnoj zabrani nafte bez dovoljnih jamstava.
Pojavile su se razne ideje, poput postavljanja ograničenja cijena ili carina na rusku naftu kako bi se smanjili prihodi Kremlja. Još jedan nedavni prijedlog bio je najprije smanjiti ruski izvoz preko mora, a ostaviti pitanje cjevovoda za kasnije.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 28.05.2022.
