CroExpress/Hina
Mnogo više ljudi postalo je raseljeno unutar vlastite domovine zbog prirodnih katastrofa nego zbog sukoba u 2019., prema centru koji je dio Norveškog izbjegličkog vijeća, nevladine organizacije za ispomoć. Ta brojka daleko je veća od 26 milijuna izbjeglih izvan granica svojih domovina, navodi agencija AFP.
Tako se među raseljene od prošle godine ubraja 24.9 milijuna koji su bježali od katastrofa, poput ciklona u Bangladešu, Indiji i Mozambiku, kao i zbog uragana Dorijana na Bahamima. Poplave su uzrokovale masovna bježanja u Africi.
‘Zajedno u epskim razmjerima propuštamo zaštititi one koji su najranjiviji na svijetu’, rekao je predsjednik Norveškog izbjegličkog vijeća Jan Egeland.
‘U vrijeme koronavirusa, kontinuirano političko nasilje krajnje je besmisleno’, rekao je u izvještaju, obraćajući se vladama da prekinu nasilje i počnu mirovne pregovore.
Direktorica IMDC-a Alexandra Bilak naglasila je da pandemija koronavirusa čini one koji su interno raseljeni čak i ranjivijima. ‘Njihove već prekarne životne uvjete otežava se dodatno time što im se ograničava pristup ključnim službama i humanitarnoj pomoći’, rekla je.
Oni žive ‘u prenapučenim izbjegličkim logorima, žurno podignutima i često neslužbenim kampovima i nemaju uopće ili imaju vrlo malo pristupa medicinskoj skrbi’, rekla je Bilak.
U prenapučenim logorima opasnost od zaraze dodatno se povećava. ‘Bit će vrlo teško pronaći ravnotežu između humanitarne pomoći i borbe protiv covida’, kazala je
Oko, 8,5 milijuna ljudi bilo je primorano na bijeg unutar vlastitih domovina zbog oružanih sukoba u 61 zemlji. Među njima su državljani Sirije, Demokratske Republike Kongo, Etiopije, Bukrine Faso i Južnog Sudana, ukupno 45,7 milijuna od čega 6,5 milijuna u Siriji, poharanoj ratom koji traje devet godina.
Interno raseljenih ljudi diljem svijeta krajem prošle godine bilo je 50,8 milijuna – zbroj onih koji su bili raseljeni proteklih godina i u 2019., umanjen za one koji su bili u mogućnosti vratiti se svojim kućama.
Datum objave: 28.04.2020.
