Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Postaješ čovjek tek kad shvatiš koliko ti vrijedi majka. Imao je pokraj sebe ili ne imao, shvatiš da je bila tvoje…
Objavljuje CroExpress – informativni medij Hrvata izvan Republike Hrvatske u Četvrtak, 15. kolovoza 2024.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata). Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078.
Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Fra Stjepan Ivan Horvat:
Danas slavimo uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo, u narodu popularno kao Velika Gospa. Mnogi će danas pohrliti u marijanska svetišta iskazati zahvalnost Mariji, našoj Majci. U svom vječnom naumu Bog je htio da ne samo naš vremeniti, ovozemaljski život, nego i nadnaravni ima majčinsku crtu. Zato je Bog izabrao Mariju za majku svoga Sina.
Potrebna je bila Marija kako bi Krist postao jedan od nas, primajući našu ljudsku narav.
Bez nje Krist se ne bi rodio, ne bio bi čovjek, ne bi imao tijelo i krv. Potrebna je bila majka kako bi mu pjevala uspavanku, kako bi mu brisala suze, kako bi joj Isus mogao reći: „mama“. Marija se potpuno predala Bogu na raspolaganje, počevši od trenutka navještenja sve do križa na Golgoti. Pratila je Isusa od njegovog rođenja sve do njegove smrti na križu.
Čitavim svojim bićem sudjelovala je u dijelu spasenja grešnog čovječanstva. Takvo je bilo njezino poslanje i takva je njena majčinska uloga sve do današnjeg dana. Bog je htio da Marija bude ne samo Isusova, nego i naša majka. Isus joj je prije svoje smrti na križu povjerio zadaću da bude majka svim ljudima. Obratio se njoj riječima: „Ženo, evo ti sina“. Zatim rekao je učeniku: “Evo ti majke!” I od toga časa imamo majku koja nas neprestano zagovara kod Boga.
Neka nas prati nebeski zagovor naše Nebeske Majke.
Mama, moli za nas!
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 15.08.2024.
