Autor: CroExpress/IKA
Na poziv Ivana Gugana, predsjednika Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, 1. rujna u povodu blagdana Male Gospe, održano je hodočašće Hrvata u Santovo, mjesto na tromeđi Hrvatske, Madžarske i Srbije u kojem živi dobro organizirana hrvatska zajednica kojoj svesrdno pomaže župnik Imre Polyak.
Na hodočašću su sudjelovali Hrvati od Budimpešte, mađarskog Gradišća i Pomurja, do Pečuha i Bačke. Među ostalima bio je nazočan i hrvatski veleposlanik u Mađarskoj.
Svečano hodočasničko slavlje na santovačkoj Vodici predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. Pozdrav mu je uputio Stipan Balatinac iz Santova, predstavnik Hrvata u mađarskom parlamentu, spomenuvši važnost godišnjeg okupljanja Hrvata i njihova povezivanja na temelju duhovne baštine svoga naroda. Biskup je istaknuo kako je dan ranije u Pleternici bilo mnoštvo hodočasnika kod Gospe od suza, te da osjeća kako je hodočašće mađarskih Hrvata u Santovu na neki način povezano s njime, jer je ono očitovanje marijanske duhovnosti koja je označila trinaeststoljetnu povijest našega naroda, te je i danas čvrsta poveznica Hrvata gdje god se oni nalazili.
Kazao je kako su marijanska svetišta mjesta posebne hrvatske srdačnosti, gdje se svjedoči odanost, poštovanje i zahvalnost Isusovoj Majci, te je potaknuo nazočne hodočasnike da takvim raspoloženjem sudjeluju u ovom slavlju, povjeravajući Mariji sve životne terete.
U homiliji biskup Škvorčević je, polazeći od naviještenog Isusova rodoslovlja, kazao da nas evanđelist nabrajanjem mnoštva imena ljudi iz židovske prošlosti podsjeća kako se Isus svojim utjelovljenjem ukorijenio u sasvim konkretan narod i u njegovu povijest da bi ostvario djelo ljudskog spasenja. Potvrdio je tako i vrijednost našeg obiteljskog, hrvatskog rodoslovlja po kojem se očituje tko smo mi u konkretnosti našeg postojanja. Istaknuo je da se u nacionalnim različitostima i kulturnim posebnostima očituje bogatstvo Božjeg dara, te da je potrebno poštovati svaki narod i kulturu.
Kazao je kako se čovjek pojavljuje na zemlji u konkretnoj obitelji koja pripada široj narodnoj obitelji, te da smo kao takvi nositelji određenih vrijednosti. Kroz one vrijednosti za koje smo opredijeljeni oblikujemo svoj život, stvaramo kulturu.
Istaknuo je da u tu konkretnost našeg postojanja pripada Bog, bez kojeg smo iskorijenjeni iz duhovnih, onostranih dimenzija našeg života kojima duboko pripadamo.
Vjera nam pomaže da ne ostanemo na razini onoga što mi o sebi samima smišljamo i što možemo učiniti iz svojih ograničenih mogućnosti, nego nas čini dionicima onoga što su mnogi prije nas u povezanosti s Bogom ostvarili. U tom smislu govorio je o hrvatskom načinu ‘biti čovjek’ i hrvatskoj kulturi.
Biskup je istaknuo kako se raduje i zahvaljuje svima koji se u Mađarskoj ne odriču hrvatskog načina ‘biti čovjek’ kroz povezanost s Isusom Kristom u njegovoj Crkvi Katoličkoj. Rekao je kako u tom hrvatskom ‘biti čovjek’ ima jedinstvenu ulogu Isusova Majka koju su Hrvati od davnine štovali i diljem domovine joj gradili crkve u čast, rado dolazili u njezina svetišta.
Istaknuo je kako su Hrvati upravo na hodočašćima u njezina svetišta izgrađivali posebnu duhovnu osjetljivost za Boga i čovjeka, obnavljali se u svijesti da ih je Isus Krist u krštenju zagrlio svojom ljubavlju koja je pobijedila smrt, te živjeli slobodu i sigurnost i u najtežim životnim okolnostima. Istaknuo je da nas je marijanska duhovnost uvijek približavala Isusu Kristu, njezinu Sinu. Rođenjem Isusa Krista po tijelu ona je na svoj način rodila i svakoga od nas za Božji svijet koji je uspostavljen u Isusovoj muci, smrti i uskrsnuću, pomogla da budemo Isusova rodbina.
Biskup je upozorio kako nas slavlje rođenja Blažene Djevice Marije podsjeća na istinu da smo se i mi rodili, to jest pojavili se na ovom svijetu po drugome, da sami sebe ne možemo ‘proizvesti’ nego se po drugome, po Isusu Kristu roditi za puninu života.
Najveći događaj našeg postojanja ostvaruje se onda kad dopustimo da se u nama po prisutnosti Isusa Krista rodi novi čovjek, biće punine, smisla, ljubavi. Dodao je kako Marija služi upravo takvom našem rođenju u Isusu Kristu.
Na temelju prvog čitanja iz Knjige proroka Miheja biskup je istaknuo kako Bog voli maleno da bi u njemu ostvario svoje veliko djelo. Prorok spominje mali Betlehem iz kojega će rođenjem od Žene izići veliki vladalac nad Izraelom, najavivši tako rođenje Isusovo od jednostavne i skromne nazaretske djevojke Marije.
Biskup je kazao kako su mu neki danas pripovijedali da je Hrvata mali broj u Santovu, u Pomurju, u Gradišću, u Bačkoj i drugdje u Mađarskoj. Pozvao je nazočne da se ne muče s time, nego neka se pitajte jesu li postali duhovno maleni. Ustvrdio je: Onoliko ste veliki, koliko ste veliki u srcu. Dodao je da ne može ostati malen onaj čovjek koji svaki dan Bogu omogućuje da bude prisutan u njegovu životu. Pozvao je mađarske Hrvate da se na ovom slavlju tako pridruže malenoj, jednostavnoj Mariji iz Nazareta te da se s njom otvaraju Bogu i da njihova malenost bude blagoslovljeni prostor u kojem će Bog ostvarivati veličinu svoga života. Divno je biti Božji čovjek, i na taj način biti Hrvat.
Pozvao je hodočasnike da u tom smislu razmišljaju o sebi, zamole Isusovu Majku da im pomogne biti onakvima kakve ih je Bog smislio te da svaki pojedini od njih bude blagoslov onima s kojima živi u obitelji i susjedstvu, blagoslov u ovoj mađarskoj zemlji.
Pred kraj misnoga slavlja Stipan Balatinac zahvalio je biskupu Škvorčeviću za predvođenje misnoga slavlja, kao i svima koji su pridonijeli u organiziranju hodočašća. Biskup je još podsjetio okupljene kako su kao Hrvati u Mađarskoj, u Hrvatskoj i drugim zemljama gdje im je domovina, onoliko duhovno povezani jedni s drugima, koliko ih međusobno iznutra povezuje sam živi Isus Krist, napose u slavlju mise. Izrazio je uvjerenje da se to u posebnoj snazi ostvarilo na hodočasničkom slavlju u santovačkom svetištu. Zahvalio je domaćem župniku Imri Polyaku za sve dobro koje nastoji činiti, služeći Hrvatima u Santovu, kao i onima koji su se odjenuli u narodne nošnje te očitovali ljepotu koju je u njih u davno doba utisnula ljubav njihovih majki. Zazvao je na njih Božji blagoslov, obećavši da će ostati s njima molitveno povezan.
Datum objave: 03.09.2018.
