Autor: CroExpress
U Hrvatsku dolaze mahom mladi ljudi, visoobrazovani, iznimnih referenci iz područja IT sektora, medicine i poduzetništva. Pripadaju drugoj, trećoj, pa čak i četvrtoj generaciji hrvatskih iseljenika. Želja im je aktivnije se uključiti u domaće društvene tokove, jer, prije svega, namjeravaju se trajno nastaniti u Hrvatskoj.
Ljubav prema domovini prenijeli su im uglavnom uži članovi obitelji, piše Lider, a prenosi Glas Hrvatske.
‘Novi fenomen koji se iz godine u godinu bilježi u Hrvatskoj svakako je porast useljavanje potomaka iseljenika druge, treće, četvrte i ine iseljeničke generacije. Najveći interes je potomaka iz Južne Amerike. Većina njih dolazi na tečaj učenja hrvatskog jezika Croaticum preko Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, a potom se odlučuju na trajno useljavanje. To su mahom mlade osobe od 23-35 godina. Rade poslove koji nisu u skladu s njihovim kvalifikacijama i manje plaćene poslove. Važno im je da osiguraju egzistenciju i uvjete za ostanak’, govori Marina Perić Kaselj iz Instituta za migracije i narodnosti.
Institucija kojoj je na čelu nastoji potaknuti i produbiti suradnju sa znanstvenicima hrvatskoga porijekla diljem svijeta, poglavito iz Južne Amerike.
‘Manje je poznato kako su Hrvati u Južnoj Americi, poglavito u Čileu, imali veliki utjecaj u pionirskim zahvatima u procesu modernizacije tih država. Svakako bi ovakve teme trebalo popularizirati i senzibilizirati javnost kako kroz obrazovanje, kulturu, ekonomiju i dati im zasluženo mjesto‘, ističe pozitivne primjere useljavanja u Hrvatsku ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti dodajući kako se bilježi još jedna useljenička populacija u Hrvatsku, a što su umirovljenici-povratnici koji često žive na dvije ili više lokacija – uglavnom na dvije ili više lokacije u Hrvatskoj (Dalmacija, Zagreb) i u drugoj domovini-zemlji useljavanja. A sve su češći primjeri useljavanja i umirovljenici Hrvati iz BiH koji borave u zemlji useljenja, Hrvatskoj i BiH naglašava ravnateljica.
Motiva za dolazak u Hrvatsku ima mnogo, govori Perić Kaselj.
‘U zadnje vrijeme značajan je broj radnih migracija ili ekonomska migracija-useljavanje radne snage te će se ovaj trend useljavanja u budućnosti povećavati s obzirom na nedostatak radne snage u Hrvatskoj (trenutačno negdje oko pola milijuna radnika nedostaje na tržištu u Hrvatskoj). Nešto useljavanja je iz bračnih razloga-udaja i ženidbi, ali u posljednje vrijeme i zbog obrazovanja. Nadam se kako će useljavanje zbog studiranja/obrazovanja u budućnosti također rasti. Imam određene naznake i brojke koji mogu govoriti u prilogu ovom trendu useljavanja. Značajne pokazatelje stranih studenata ima Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Splitu i Zagrebu (poglavito Medicinski fakultet). Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu također imaju upisnu kvotu za studente hrvatskog podrijetla’, pojašnjava Perić Kaselj.
Datum objave: 20.07.2019.
