PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

24.07.2019
tekst
tekst

Aktualno

KAKVE MOGUĆNOSTI IMA Naš čovjek iz Iseljene Hrvatske koji se želi sa svojom obitelji vratiti kući, zaposliti se, raditi, dobivati plaću i normalno živjeti?

Foto: Paragvajska udruga Hrvata

Foto: Paragvajska udruga Hrvata

Nažalost, dolaze u zemlju u kojoj ima mnogo nezaposlenih i koju više ne poznaju.

Br. pregleda: 1032

Autor: CroExpress/Marijan Ožanić

Iskustva povratnika su različita, a isto tako i razumljiv oprez i oklijevanje onih koji razmišljaju o povratku. Naši iseljenici žive u relativno uređenim, gospodarski bogatim zemljama, gdje su osigurali jedan pristojan standard i kod povratka ulaze u zemlju koja je još uvijek za njih velika nepoznanica. Vraćaju se u društvo i gospodarstvo koje je u turbulentnom procesu stvaranja. Komunizam je propao, a novo se društvo izgrađuje velikom mukom, s mnogo problema i pogrešaka.

Iseljenici, koji se namjeravaju vratiti, čitajući naše novine i gledajući naše televizije posebno se mogu demoralizirati, jer naši mediji orkestrirano stvaraju zlonamjerno katastrofičnu sliku Hrvatske. Već se zaboravilo kakvo je gospodarstvo bilo prije 1990., ne zna se više što se dogodilo 1990., kakvi su se procesi odvijali u našem tranzicijskom razdoblju, tko ih je sve oblikovao, pod kakvim smo se utjecajima razvijali.

Mogućnosti za povratak


I kako da se u svemu tome snađe naš čovjek iz Iseljene Hrvatske koji se želi sa svojom obitelji vratiti kući, zaposliti se, raditi, dobivati plaću i normalno živjeti. Kakve mogućnosti ima?

Naš tehnološki park je po rezultatima sigurno najbolji u Srednjoj Europi, naši poduzetnici izvoze svoje visokotehnološke proizvode u 48 zemalja svijeta, imaju 11 patenata i pokazuju kako se hrvatsko gospodarstvo može razvijati. Kada vidim te mlade, pametne, vrijedne ljude, koji rade 'dan i noć', bore se na tržištu u nevjerojatno teškim uvjetima i pobjeđuju, ja sam optimist. I ne bojim se za budućnost Hrvatske (naravno, ako sami sebe nećemo upropastiti).

Možemo reći da povratnik u Hrvatskoj može biti:


• zaposlenik u nekom poduzeću (kao što je bio vani)
• vlasnik (vlasnica) poduzeća, poduzetnik
• umirovljenik – koji s vraća da umirovljeničke dane provede u Domovini.

Vjerojatno će biti najviše onih koji žele svoj posao i zaposlenje vani zamijeniti sličnim poslom u Hrvatskoj. Nažalost, dolaze u zemlju u kojoj ima mnogo nezaposlenih i koju više ne poznaju. A zbog problema na koje nailaze mogu postati previše kritični i ogorčeni. Nedavno sam razgovarao s jednom simpatičnom, sposobnom, visokoobrazovanom mladom damom koja je deset godina u Italiji radila na televiziji.

Sada je tamo dobila otkaz i vratila se u Hrvatsku. Vjerovala je da će joj njezino znanje i iskustvo omogućiti da lako nađe posao. Nije išlo kao što je očekivala i postala je ogorčena. Zanimljivo je da nije bila ogorčena na Italiju u kojoj je ostala bez posla, već je bila ogorčena na Hrvatsku u kojoj nije odmah mogla dobiti posao.

Vidio sam dosta mladih, obrazovanih, ljudi koji su se vratili u Hrvatsku i zaposlili u državnim službama, institucijama ili poduzećima.
Ne sumnjam da svojim znanjem i iskustvom doprinose radu tih organizacija. Ali bih opisao jedan drugačiji slučaj. U novom tehnološkom parku za direktora je postavljen naš znanstvenik, sveučilišni profesor koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo na raznim fakultetima u inozemstvu.

Naivno se očekivalo da će njegovo stručno znanje biti pravo rješenje za razvijanje poduzetništva na sveučilištu. Naravno, on o poduzetništvu nije imao pojma, a još manje o potrebama i mogućnostima Hrvatske na području transfera tehnologije iz znanosti u poduzetništvu. Kao što se i moglo očekivati doživio je neuspjeh.

Ali to je manji problem. Veći je problem u tome što on sada svugdje priča da je žrtva i da nije uspio, ne zato što je bio nesposoban za taj posao, već zato što je Hrvatska 'takva i takva' i nije vrijedna njegovog znanja i sposobnosti. Takvih primjera ima mnogo.

Posebna su priča oni koji žele uložiti svoj kapital u Hrvatsku.

Čujemo o velikim problemima koje ulagači imaju kada žele uložiti u Hrvatsku. Svi očekuju da će biti oslobođeni poreza, da će im sve odmah ići na ruku i da će biti lako. Međutim, u biznisu nije ništa lako. A možemo naučiti nešto iz primjera Mađarske u kojoj su ulagačima dali jako velike olakšice i privukli strani kapital. Sada, kada su Mađari poreze počeli svoditi na normalnu razinu, ti ulagači odlaze iz Mađarske, nakon što su isisali ogroman kapital iz zemlje.

I kod nas, kada je započela kriza, prvo su strane kompanije počele otpuštati ljude. Ako netko dolazi u neku zemlju samo zato što su mu pružili razne velike olakšice, taj će brzo i otići, jer će se u svijetu uvijek naći neka zemlja od Kirgistana do Bangladeša koja će još više smanjiti poreza i pružiti još više olakšica da privuče strani kapital. Stanje u Hrvatskoj sigurno nije idealno, ali Hrvati, povratnici koji žele ulagati trebaju gledati dugoročno. Ali, ako im je u interesu samo brzo ostvareni profit, neka slobodno idu ulagati u Irsku, Mađarsku i Bangladeš.

Sada dolazimo na teren koji je meni najbliži – teren poduzetništva. Čujemo jako mnogo prigovora kako je u Hrvatskoj teško osnovati poduzeće, da treba jako mnogo papira i da to jako dugo traje. To je mantra koja se voli ponavljati. Međutim, u Hrvatskoj se poduzeće osnuje lakše i brže nego što se dobije osobna iskaznica.

Nisam nikada čuo poduzetnika da se na to žali. Ali pravi problemi su nelikvidnosti, korupcija i uvozni lobi, koji čine tri zla koja uništavaju poduzetništvo. S time se poduzetnici suočavaju. Međutim, i pored svih tih problema u Hrvatskoj je osnovano preko 150.000 novih privatnih poduzeća i obrta, koji se bore na tržištu, teško im je, ali i dalje rastu i razvijaju se i slijede svoj san.

Ako to mogu Hrvati koji su došli iz komunizma ili su rođeni u vrijeme tranzicije i rata, a onda to mogu sigurno i Hrvati koji su iskustvo i znanje stekli u Njemačkoj i ostalim kapitalističkim zemljama. I ti 'iseljeni Hrvati' imaju i veliku prednost, osim većeg kapitala koji mogu uložiti, u tome što poduzeće koje će osnovati u Hrvatskoj mogu lakše povezati sa zapadnim tržištima koje dobro poznaju.

Znači, sigurno da nije lako, ali velike mogućnosti postoje i Hrvatskoj su potrebni Hrvati iz iseljeništva koji će te mogućnosti iskoristiti.

A oni koji se još uvijek neće odlučiti za povratak, dovoljno je da i dalje iskreno i snažno vole svoju staru domovinu Hrvatsku, svim srcem i dušom svojom. I to znači jako mnogo i predstavlja temelj onog stoljetnog čvrstog i trajnog mosta koji spaja domovinsku i iseljenu Hrvatsku.

KAKVE MOGUĆNOSTI IMA Naš čovjek iz Iseljene Hrvatske koji se želi sa svojom obitelji vratiti kući, zaposliti se, raditi, dobivati plaću i normalno živjeti? ???? KAKVA SU VAŠA OČEKIVANJA I ISKUSTVA?

Objavljuje CroExpressSubota, 6. srpnja 2019.

06.07.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2019.