U Bosni i Hercegovini su u 20 gazdinstava registrirani slučajevi obolijevanja svinja od afričke kuge, zbog čega su poduzete mjere koje uključuju uklanjanje zaraženih životinja i zabranu njihova transporta.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske izvijestilo je da je bolest potvrđena u selima u Semberiji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Do danas je od afričke kuge uginula 31 svinja.
Zaraza je registrirana na 20 gazdinstava gdje je ukupno 498 svinja, od kojih je dio eutaniziran, a ostale su u postupku uklanjanja.
Ministarstvo je najavilo je kako će nastaviti pratiti situaciju i poduzimati mjere s ciljem suzbijanja i sprječavanja širenja te zarazne bolesti.
Pozvalo je vlasnike svinja da svaku smrt životinja prijave veterinarskom inspektoru ili veterinaru.
Zabranjeno je premještanje životinja, a ograničeno je i njihovo kretanje na farmama. Vlasti su naložile postavljanje dezinfekcijskih barijera.
Za vrijeme trajanja mjera u zaraženom i ugroženom području zabranjeno je održavanje sajmova, izložbi i drugih okupljanja životinja, prodaje hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje izvan poslovnog prostora.
Zabranjen je i rad stočnih tržnica na teritoriju grada Bijeljine.
I Hrvati zabrinuti
Pojava afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatskoj ozbiljan je opasan problem te je potrebno strogo poštovati propisane mjere, kažu uzgajivači, koji i bez ASK-a imaju dovoljno teškoća.
‘Pojava ASK-a vrlo je ozbiljna i opasna, kaže predsjednik Udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, jer Hrvatska ima više od 22 tisuće gospodarstava koje ulaze u kategoriju 1, a to je ona kod koje su sigurnosne mjere protiv zaraze najslabije. To su najčešće mali proizvođači koji svinje uzgajaju za vlastite potrebe ili prodaju “na sitno”‘, kaže Kuterovac.
Ističe da borba protiv širenja zaraze počiva na biosigurnosnim mjerama koje je znatno lakše provesti u organiziranom uzgoju kod većih uzgajivača sa zatvorenim uzgojnim sustavima, čije svinje ne izlaze u prirodu i otvorene prostore.
Upozorava da do proboja biosigurnosnih bolesti može doći i kod većih proizvođača, ali su oni ipak zaštićeniji nego mali.
Mogući problemi za veći organizirani uzgoj su onemogućavanje transporta nazimica s farme na farmu te prasadi u tovilišta, a moguće su i poteškoće s izvozom živih svinja i prerađevina zbog eventualnim mjera koje bi mogle uvesti zemlje uvoznice, kaže on.
Što se tiče mogućih problema u opskrbi tržišta svinjetinom, Kuterovac kaže da i tako uvozimo više od 50 posto potrebnog svinjskog mesa.
‘Tržište je većinom uvozno i svinjskog mesa će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni, a moguće je da će ona rasti’, kaže.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 27.06.2023.
