Autor: Anica Čuka
Još od druge polovice 19 stoljeća Australija je postala jedna od atraktivnih imigracijskih zemalja za brojne europske emigrante uključujući i Hrvate koji i danas pokazuju interes za preseljenjem na ovaj prilično udaljeni kontinent.
Zlatna groznica u drugoj polovici 19. st., povoljni klimatski uvjeti na krajnjem JI i JZ kontinenta, snažan razvoj primarnog sektora djelatnosti, ubrzani gospodarski razvoj u drugoj polovici 20. stoljeća i rijetka naseljenost osnovni su pull faktori koji su tijekom posljednjih 150 godina privlačili stanovništvo najvažnijih emigracijskih zemalja na australski kontinent. Tako danas, osim Britanaca i Iraca koji su u početku bili najvažniji doseljenici, na prostoru Australije boravi velika zajednica Talijana, Grka, Hrvata, Srba, Makedonaca, Kineza ali i mnogih drugih nacija.
Emigracija iz prostora bivše Jugoslavije započela je još u drugoj polovici 19. stoljeća, no najsnažnija je bila u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata te u vrijeme i nakon Domovinskog rata. Zbog blizine oceana (razvoj ribarstva) te klimatskih faktora povoljnih za razvoj vinogradarstva prvi doseljenici iz Hrvatske koji su većinom bili iz Dalmacije, doselili su na prostor Zapadne Australije. Središte rane imigracije bio je Perth zajedno sa tada jedinom imigracijskom lukom Fremantle. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su ribolov, vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te su počeli naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti.
U razdoblju do Prvoga svjetskog rata nalazimo ih kao berače šećerne trske u Queenslandu, vinogradare u Victoriji, poljoprivrednike u New South Walesu. Glavni emigracijski prostor odakle su Hrvati krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st. odlazili prema Australiji bio je njen priobalni i otočni dio te neposredno zaleđe od Istre do Dubrovnika. Tek nakon Drugoga svjetskog rata uslijed nepovoljnih gospodarskih i političkih promjena povećao se udio emigranata prema Australiji i iz ostalih dijelova Hrvatske, premda su i dalje dominantni iseljenici iz priobalnog i otočnog prostora.
U drugoj polovici 20. stoljeća znatno je povećan broj hrvatskih imigranata u Australiji stoga što u ovom razdoblju zbog provođenja izrazito restriktivne i selekcijske imigracijske politike opada interes potencijalnih emigranata za iseljavanjem u SAD, dok je istovremeno Australija širom otvorila vrata političkim izbjeglicama i raseljenim osobama među kojima je bio i priličan broj Hrvata.
Popis stanovništva 2001. godine
Godine 2001. u Australiji je živjelo točno 51.909 Hrvata koji su rođeni u Hrvatskoj. Od ovog broja bilo je 52,3 % muškaraca i 47,7% žena. Iako prema podacima Matice Hrvatske najviše Hrvata živi u najvećem australskom gradu Sydneyu, ukoliko pogledamo raspodjelu prema državama/teritorijima, najviše australskih Hrvata rođenih u Hrvatskoj živi na prostoru Viktorije (36,4%), od čega najveći dio u Melbournu.
U Novom Južnom Velsu ih živi 35,5%, u Zapadnoj Australiji 10,0%, a preostalih 18,1% u ostalim državama/teritorijima. Inače u ove tri države obitava 67,8% ukupnog stanovništva Australije, a njihovi glavni gradovi (Sydney, Melbourne i Perth) ujedno su i tri najveća australska grada.
Statistički podaci o broju Australaca hrvatskog porijekla prema državi rođenja njihovih roditelja znatno se razlikuju od gore navedenih koji su zapravo uključeni u ovu statistiku. Tako u Australiji živi 105.747 Australaca hrvatskog porijekla, a kako su se na Popisu svi Australci imali prilike izjasniti o njihovom porijeklu može se reći da je ovo ujedno i jedini pravi podatak o broju naših iseljenika i njihovih potomaka na australskom kopnu.
Prema spomenutim podacima najviše Australaca hrvatskog porijekla živi u Novom Južnom Velsu (35,5%), zatim u Viktoriji (34,0%) te u Zapadnoj Australiji (12,2%). Čak 80,7% ih ima oba roditelja rođena izvan Australije, svega 6,7% ima oba roditelja rođena u Australiji dok je preostalima jedan roditelj rođen u Australiji, a jedan izvan nje. Različiti izvori često navode i znatno uvećane statistike, no treba uzeti u obzir da izvan Hrvatske živi određeni broj hrvatskih potomaka koji se uopće ne identificiraju s kulturom i običajima Hrvata u Hrvatskoj.
Oni često ne govore niti riječ hrvatskog jezika, ne znaju gotovo ništa o Hrvatskoj jer su potomci potomaka prvih doseljenika i potpuno su se asimilirali u sredini u kojoj su rođeni. Stoga su prilikom utvrđivanja broja hrvatskih iseljenika možda upravo najrelevantniji statistički podaci sa službenih Popisa stanovnika imigracijskih zemalja gdje se svatko ima pravo izjasniti o svom stvarnom porijeklu i nacionalnoj pripadnosti.
Prema posljednjem popisu stanovništva od 2006. godine, 118.051 osoba se izjasnila da je hrvatskog podrijetla, što čini 0,56% od ukupnog stanovništva Australije. Australsko Ministarstvo vanjskih poslova smatra da u Australiji živi oko 150.000 Hrvata dok se u hrvatskoj zajednici tvrdi da Hrvata ima 250.000.
Datum objave: 22.07.2014.
