Autor: Zoran Stupar
Robert Jerin (68) iz Clevelanda se već 29 godina bavi vrlo zanimljivim poslom – pronalaženjem predaka hrvatskih iseljenika iz SAD. Osim što im pronalazi pretke, Robert svoje klijente vodi u Hrvatsku u posjete selima iz kojih su se davnih godina njihovi bake, prabake, djedovi i pradjedovi otisnuli prema dalekoj Americi.
Robertov djed s majčine strane, Mirko Plasaj, porijeklom je iz sela Vini Vrh kraj Ozlja u kojem danas živi samo petero ljudi. Svi redom su njegova rodbina. Baka, prezimena Priselac, je iz Slapna kraj Karlovca.
– Jako sam volio djeda i baku i kao mali sam počeo učiti osnovne hrvatske riječi. Interes se pojačao tijekom Domovinskog rata. Pitao sam se što se događa. Počeo sam učiti što god mogu o hrvatskoj povijesti i kulturi. Tijekom rata pomagao sam pakirati pošiljke za Hrvatsku i lobirao kod političara da pomognu Hrvatskoj. Bio sam jedan od urednika malih hrvatskih novina ovdje u Clevelandu, ‘The Croatian Voice’, kojim smo željeli pomoći ljudima da uče o Hrvatskoj i ratu – priča nam Robert.
Robert (desno) sa kolegom Miroslavom Čaićem u Ozlju (foto: R. Jerin)
‘Mogao sam zamisliti svoju obitelj kad su 1894. napuštali ovo selo’
1997. godine prvi put je došao u Hrvatsku. Nakon dva tjedna brige o stotinu djece tamburaša i njihovih roditelja, spontano je odlučio da će se uputiti u sela u kojima su živjeli njegov djed i pradjed.
– Kako se naš autobus bližio Karlovcu, objasnio sam supruzi što sam odlučio. Rekao sam joj da se nađemo navečer u Zagrebu. Izašao sam na stanici u Karlovcu. Ne moram ni govoriti da su moji hrvatski prijatelji rekli ženi da brinu da ću se izgubiti. I imali su razloga brinuti, nikad u tim selima nisam bio, a jezik gotovo da nisam znao – kaže Robert.
Ali dobra volja i želja i par pristojnih riječi daleko su ga odvele. Ljubazna gospođa sa kioska odvela ga je da kupi karte za autobus.
– Autobus je vozio lokalnom cestom i odjednom sam vidio znak za Slapno, selo mojih pradjeda i prabake. Brzo sam ustao i izašao. Kada sam stajao kraj ceste, preplavio me osjećaj radosti i uzbuđenja. Mogao sam zamisliti svoju obitelj 1894. godine kada su napuštali ovo selo.
Nakon silaska s autobusa, prošetao je selom i fotografirao. Kada je završio, pješice je krenuo prema Ozlju, odakle se ponadao stići do Vinog Vrha, selu svog djeda.
– Došavši u Ozalj, za koji znam da je mjesto u kojem su se uvježbavali vitezovi u srednjem vijeku, pojeo sam ćevapčiće i kobasice i popio pivo. Znao sam dovoljno hrvatskog da ovo naručim. Vlasnik gostionice me pitao odakle sam. Kada sam mu rekao da sam iz Clevelanda, odgovorio je da ima rođaka u Clevelandu. Izgleda da svatko ima rođaka u Americi! Pitao sam ga gdje je Vini Vrh, rekli su mi da je udaljen 10 kilometara. Tog dana nisam posjetio selo, vratio sam se dvije godine kasnije kada sam pronašao djedovu rodnu kuću i rođaka koji je tamo još uvijek živio.
Slapno kraj Karlovca
Vodi Hrvate na ‘Croatian Heritage Tour’
Od svog prvog posjeta, koji ga je oduševio, potiče ljude kojima pomaže pronaći pretke da učine isto. Do danas je više od 800 ljudi, zahvaljujući njemu, otkrilo svoje hrvatske pretke. Njih 325 odlučilo se poći na ‘Croatian Heritage Tour’, putovanje u rodne krajeve svojih djedova i baka.
– Naša putovanja u Hrvatsku traju dva tjedna, tijekom kojih ljudima pokušavam pokazati ljepotu Hrvatske i hrvatskih ljudi, usput ih učeći o hrvatskoj povijesti i znamenitostima. Vodim ih i u malena sela, koja su poput sela naših predaka. Jedan od meni najdražih dijelova putovanja je odlazak u Gornje Bukovlje u blizini Duge Rese, gdje Udruga žena ‘Bukvica’ pripremi ručak za grupu. U putovanje uvijek uključimo i Zagreb, uživajući u lijepom gradu.
Obitelj Ljubanović je u Samoboru pronašla rođakinju
Obitelj Habijanec kod pronađenih rođaka u Sv. Ivanu Žabno
Susreti njegovih putnika sa preživjelim članovima obitelji (gotovo) uvijek su emotivni. Zanimljivo je, kaže Robert, kako obitelji i dalje čuvaju sjećanja onih koji su emigrirali. Osim u razgledavanje, svoje putnike vodi i u Hrvatski državni arhiv kako bi malo istraživali i susreli se sa ljudima iz Hrvatskog rodoslovnog društva ‘Pavao Ritter Vitezović’. A nekad se spremi i neko iznenađenje…
– Nekolicinu ljudi sam iznenadio nenajavljenim stajanjem u selima njihovih predaka. Prošle godine stali smo u Ličkom Lešću. Kada smo prolazili znak za selo, g. Pecarich je uzviknuo: ‘Hej, to je selo mog djeda!’ Stali smo u crkvi, gdje je svećenik pronašao obiteljske zapise i usmjerio nas kod Pečarića koji su živjeli u obližnjim Čovićima. Bili su to izgubljeni rođaci. Javili su se i nećakinji u Zagreb koja nas je dočekala kad smo stigli. Iduća četiri dana pratila je g. i gđu Pecarich po cijelom Zagrebu – prisjeća se Robert.
Prema njegovoj procjeni, u SAD danas živi oko 1,2 milijuna ljudi koji su porijeklom Hrvati. Prema našoj procjeni, još će mnogi od njih zatražiti Robertovu stručnu pomoć da bi otkrili tko su i odakle su.
G. Vukonić pronašao je rodbinu u Delnicama
NEOBIČAN DOGAĐAJ
Prošle godine jedan od Robertovih putnika posjetio je obitelj u Kotorima i pitao ih za svog ujaka Alojzija, za kojeg je Robert utvrdio da se vratio u Hrvatsku iz Amerike gdje je preminuo 1923. godine. Kada je spomenuo ujaka Alojzija, rekli su mu da se doista vratio u Hrvatsku i oženio, da bi ga 1923. supruga – ubila.
JOHN KASICH NIJE POZNAT IZVAN OHIA
John Kasich, guverner Ohia, nedavno je najavio kandidaturu za republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a na idućim izborima. Kasich je češko-hrvatskog porijekla. Robert kaže kako je, iako u Ohiu popularan, izvan države slabo poznat.
Datum objave: 28.07.2015.
