Konferencija je organizirana kao nastavak 4. Hrvatskog iseljeničkog kongresa čiji program, zbog pandemije koronavirusa, nije u potpunosti realiziran u studenome 2020. godine u Zagrebu. Konferencijom ćemo svjedočiti povezanost između domovinske i iseljene Hrvatske, najavljeno je na otvorenju.
Konferenciju su organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, a obuhvaća 16 paralelnih programa. „Danas je važno imati viziju, važno je činiti ono što nije samo za danas ili za pojedinca, nego ono što će biti dobro i sutra i što će biti dobro za sve”, kazala je najavljujući konferenciju Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.
Na svečanosti otvaranja konferencije sudjelovao je načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički koji je podsjetio da se Marija Bistrica prvi put spominje 1509. godine, a Marijin kip na početku 15. stoljeća. Tanja Trošelj također je istaknula da aktualni trend iseljavanja povećava broj Hrvata u inozemstvu i potrebu za pastoralnom djelatnošću svećenika u iseljeništvu.
Uime suorganizatora govorio je dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. „Ako ne ranije onda su nedavni potresi koji su pogodili najprije Zagreb, a krajem protekle godine posebno snažno i Banovinu, odnosno Sisačku biskupiju podsjetili na važnost hrvatskoga iseljeništva koje se doista zauzeto uključilo u prikupljanje i slanje pomoći stradalom stanovništvu. Mnoge je ta situacija i nastalo zajedništvo podsjetilo na vrijeme Domovinskog rata i svekoliku pomoć i podršku upućenu iz iseljeništva”, istaknuo je dr. Markić.
Rekao je i da je hrvatski narod ponovno pokazao da diše s dva podjednako velika plućna krila. „Onima u Domovini, a kada kažem Domovina mislim na Republiku Hrvatsku, ali isto tako i na Bosnu i Hercegovinu gdje su Hrvati također konstitutivni narod, kao i onim drugim plućnim krilom u iseljeništvu, sve snažnijim”, kazao je dr. Markić. Dodao je da nam je to zajedništvo pokazalo kako hrvatski iseljenici i njihovi potomci nisu samo socijalni fenomen vrijedan proučavanja ili možda tek potencijalni gospodarski faktor, već živo tkivo našega naroda i kako se, slobodno može reći, dio budućnosti našega naroda s kojim svi trebamo računati, zaključio je dr. Markić.
Na otvorenju konferencije govorio je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić, ističući da oni u HMI već sedamdeset godina imaju sreću i zadovoljstvo učiti od hrvatskog iseljeništva koje je po cijelom svijetu. Matica sudjeluje u dva panela, kazao je Marić, na jednom će se govoriti o povijesnom kontekstu odnosa iseljeništva i HMI, a na drugom ćemo kroz jedan praktični način govoriti o tome kako djelujemo kroz program „Eco heritage task force” kroz koji je prošao iznimno velik broj hrvatskih iseljenika sa svih kontinenata. „Ne zaboravljamo nikada u HMI da je iseljeništvo inicijalno dalo veliki doprinos u stvaranju hrvatske države”, naglasio je također Mijo Marić.
Međunarodnoj konferenciji „Iseljeništvo i Domovina“ prethodio je uvodni program na kojem je predstavljena publikacija „Hrvatska izvan Domovine III” i Spomen na 20. obljetnicu dolaska Janjevaca u Kistanje „Kistanje – Novo Janjevo 1997. – 2017.” te je otvorena izložba „Hrvati iz Janjeva u Kistanju”.
Autor: CroExpress, Ika Datum objave: 10.06.2021.
